Pismo predstavlja čovekovo originalno otkriće / Foto: canva
Pismo predstavlja čovekovo originalno otkriće / Foto: canva

Vol173 l1 d4 č17473

Dok čitamo mozak vrši više funkcija istovremeno, a to je fitnes koja donosi mnogo zadovoljstva

Prekretnicom u razvoju civilizacije smatraju se tri izuma: vatra, točak i pismo. Vatra, a u nekom obliku i točak, već su postojali u prirodi. Čovek je samo pronašao načine da ih otkrije, upotrebi, prilagodi sebi i olakša život. Međutim, pismo predstavlja čovekovo originalno otkriće koje je u korenu promenilo poimanje sveta. Iako je bilo slikovno omogućilo materijalizaciju čovekovih misli trajniju i tačniju od one koja se usmeno prenosila s kolena na koleno.

Od tih vremena kada je čovek usvojio pismo i počeo da čita mozak je dobio novu funkciju u svom razvoju. Kao što ističe doktor Ken Pjug, predsednik i direktor istraživanja u Haskinsovoj laboratoriji: „Delovi mozga koji su evoluirali, da bi ispunjavali funkcije: vida, jezika, asocijativnog učenja, povezuju se u svrhu čitanja, koje je vrlo težak zadatak. Rečenica je stenografski zapis velike količine podataka koje mozak mora da nadopuni.“ Drugim rečima, čitanje Vam pruža neuporediv nivo mentalne vežbe, a mozak je mišić koji jača tako što ga više naprežete. Dok čitamo mozak vrši više funkcija istovremeno a to je fitnes koja donosi mnogo zadovoljstva.

“Ljudi koji redovno čitaju usporavaju ili sprečavaju nastanak demencije i Alchajmerove bolesti. “

Nauka o čitanju je prilično mlada, mada se brzo razvija, ali i dalje izvan naučne zajednice ostaje dosta daleka i nepoznata. Ideja mi je bila da podelim sa Vama neke segmente ovog zanimljivog područja i da svi zajedno povećamo svest o tome koliko prosperiteta donosi čitanje kao i da se dotaknemo teme o neverovatnim sposobnosima naših mozgova dok su u tom procesu.

Knjige su sjajan način da aktiviramo mozak i da mu ne damo da atrofira / Foto: pxhere.com
Knjige su sjajan način da aktiviramo mozak i da mu ne damo da atrofira / Foto: pxhere.com

Knjige nam vežbaju vijuge i predstavljaju najbolju mentalnu stimulaciju. Ljudi koji redovno čitaju usporavaju ili sprečavaju nastanak demencije i Alchajmerove bolesti. Kao što je mišićima u našem telu potrebna redovna vežba i aktivnost, tako je i sa mozgom. Knjige su sjajan način da ga aktiviramo i da mu ne damo da atrofira.

Iako smo zagazili u XXI vek danas većina ima više znanja o tome kako funkcioniše automobil ili kompjuter nego kako funkcioniše naš mozak - što je i čudno i šokantno. Živimo sa iluzijijom da je čitanje jednostavno i da ne traži veliko zalaganje. Ova zabluda nastala je zahvaljujući tome što je proces čitanja, tokom vremena, postao nesvestan i automatski zbog godina prakse koje su za nama.

“Istraživači istorije teksta više od jednog veka smatraju da je čitanje u sebi veština koja je karakteristična isključivo za ljude modernog doba.”

Ono što Cezara čini jedinstvenim, osim fantastičnih ratnih i političkih uspeha, jeste da je zapravo jedan od retkih ljudi Antike za kojeg pouzdano znamo da je umeo da čita i u sebi. Ova božanska veština, sposobnost da se tekst pogleda i pročita bez glasa, da niko drugi to ne čuje, u nekoliko prilika daje Cezaru značajno preimućstvo nad suparnicima. Istraživači istorije teksta više od jednog veka smatraju da je čitanje u sebi veština koja je karakteristična isključivo za ljude modernog doba. Naime, ljudi Starog sveta nisu poznavali današnju interpunkciju i još važnije – pri pisanju nisu koristili razmak između reči. Razmak će tek u sedmom veku otkriti prepisivači u manastirima Irske, a tehnika će se proširiti Evropom do kraja devetog veka. Sa otkrićem razmaka, čitanje postaje mnogo jednostavnije. Zato razvoj pismenosti i tehnika kojima se tekstovi zapisuju, kao i potonje otkriće štampe, dovode do omasovljenja veštine čitanja u sebi, piše Slobodan Bubnjević na sajtu naukakrozpriče.rs

Naime, ljudi Starog sveta nisu poznavali današnju interpunkciju. / Foto: pxhere.com
Naime, ljudi Starog sveta nisu poznavali današnju interpunkciju. / Foto: pxhere.com

Pretpostavljamdabivamtrebalonekopomoćnosredstvonaprimerolovkadamožetedarastaviteovajtekstkakobigapročitali.

Prema nekim informacijama do kojih sam uspela doći čitanje u sebi ima neke razlike u odnosu na čitanje naglas: brzina je 3-5 puta veća, redosled čitanja nije određen kretanjem isključivo s leva na desno već i logikom teksta, sa mogućnošću vraćanja, kao i preskakanja teksta. Smisao čitanja ima manju ulogu kod čitanja naglas, dakle, može se čitati glasno na nepoznatom jeziku (ne moramo da ga razumemo), dok čitati u sebi postaje besmisleno ako ne razumemo to što čitamo. Takođe, kod čitanja u sebi mentalna aktivnost se odvija bez većih zamaranja.

1N73L1G3NC1J4 J3 5P050BN057 D4 53 PR1L4G0D1M0 PR0M3N4MA

(571V3N H0K1NG)

Ovo ste sigurno pročitali iz prve. Razmislite malo kako je to moguće?

Sve vreme, dok čitate ovaj tekst mozak izvodi izvanredan poduhvat. Vaše oči lete po redovima stranice kratkim i grčevitim pokretima. Četiri ili pet puta u sekundi, pogled se zaustavlja dovoljno dugo da prepozna jednu ili dve reči. Naravno, mi nismo svesni ovog, nazovimo ga organskog, unošenja informacija. Napisani redovi malih crnih znakova na papiru ili ekranu provučeni kroz naše oko uspevaju, u kratkom roku, da prizovu celi jedan univerzum i sve emocije koje su u njegovoj pratnji.

Ми заправо не опажамо свако слово док читамо. Наше очи једноставно прескачу нека слова а мозак обрађује реч као целину, правећи претпоставке током читања а све на основу репрезентативних слова. Ово се дешава само онда када је савладана вештина и техника читања и на тај начин мозак штеди енергију. Ова штедња енергије и пречице које мозак прави у животу нас доводе до илузије.

Nešto više o tome možete da pročitate ovde.

Да ли сте можда приметили да смо у међувремену прешли на ћирилицу?.

Bez većih teškoća tekst se čita kada su umesto određenih slova umetnuti brojevi ili kada su slova ispreturana. М0z4k pr0570, r3g157ruj3 prv4 1 p05l3dnj4 5l0v4 u r3č1 1 j0š p0 n3k0 unu74r nj3, n3 tr0š3ć1 3n3rg1ju n4 1šč174v4nj3 5v4k0g d374lj4 j3r 53 n3k4 pr4v1l4, 1z pr37h0dn1h 15ku574v4 u r3č1m4 p0dr4zum3v4ju. Važno je samo da prvo i poslednje slovo budu na pravom mestu. U ovom slučaju reči se doživljavaju kao celine, a ne kao skup slova.

Oavj femonen šriio se dršvuneetim meražma, pre neklokio godniia, kdaa su kernlue da se šriie obajve, pre svgeea kao zainmljiovsti u vidu šlae. Načuinci su ubzro shavitli da je u piatnju inetreasntan aspekt i veza na linjii oko-moazk prilkiom čitanja u uošpte zainmiljva mafinetscaija ljusdke pshie. Ovaj koncept svoje uporište pronalazi u gelštat psihologiji.

Meni je ovde malo laknlo jer ja zapravo kucam kao da mucam i pravim redovno slovne greške i sada ću imam taj sjajan izgovor, da sam samo zamorče ovog segmenta gelštat psihologije. Ako Vas još ima javite se da osnujemo grupu za podršku.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili