Dejan Stojiljković / Zakhar Shlimakov
Dejan Stojiljković / Zakhar Shlimakov
Priredila: Marina Kornicer |

Šta Dejan Stojiljković čita ovog leta?

Poznato je da čitanje ima mnoge benefite, a leto i čitanje su posebno dobra kombinacija. Pisac Dejan Stojiljković ima svoju listu dobrih knjiga koje vredi pročitati ovog leta

Dejan Stojiljković, prozni i dramski pisac, filmski i strip-scenarista, rođen je u Nišu 1976. godine. Do sada je objavio romane Konstantinovo raskršće, Duge noći i crne zastave, Znamenje anđela, Kainov ožiljak (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i Olujni bedem, kao i prozne zbirke Leva strana druma, Low Life i Kišni psi. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige U ime oca, Dva orla i U ime sina. Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija. Jedan je od scenarista serije Senke nad Balkanom, u režiji Dragana Bjelogrlića. Laureat je prestižne književne nagrade „Miloš Crnjanski“ (za roman Konstantinovo raskršće). Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, slovački, makedonski, slovenački i francuski. Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca. Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.

Jednom prilikom Dejan Stojiljković je izjavio “Knjige su uvek bile pametnije od svojih pisaca”.

Leto je samo po sebi divno godišnje doba. Leto nam nudi priliku da jedemo mnogo sladoleda, mnogo lubenice, da otputujemo, da se sunčamo, da čitamo… Da čitamo…ali, šta čitati ovog leta? Summer read Dejana Stojiljkovića je odlična lista inteligentno napisanih knjiga koje nam šalju jaku poruku i ostavljaju bez daha. Pa krenimo redom.

Ikonostas, Goran Petrović

Roman delta

Srbija za vladavine despota Stefana Lazarevića, početak XV veka. Despotov prestoni dvor u Beogradu, koji tek što je izgrađen, treba opremiti prefinjenim baldahinima iz Dubrovnika, debelim perinama iz Pešte, neugasivim kandilima iz Soluna, svetozarnim ikonama sa Svete Gore… Donosiće ih nosači peške, natovarene na mazgama ili prevožene lađama, jedino ikonopisani sveci, njih stotinu, odlučuju da krenu put srpske prestonice sami, bez ičije pomoći.

Da ikone mogu da lete i putuju, zna se odavno, ali u ovoj fantastičnoj pripovesti Gorana Petrovića one će doživeti i mnoge nevolje, presretaće ih i Turci, i razbojnici, i morske nemani, i vremenske nepogode, dočekivati i klanjati im se vernici, mnoge će se zauvek izgubiti, a u despotov dvor stići će samo jedna, oštećena i gotovo neprepoznatljiva, pa ni despotov savetnik Konstantin Filozof neće razaznati o kojem se svetitelju radi…

Kad đavoli polete, Vladimir Kecmanović

Novi roman nagrađivanog i tiražnog pisca (Osama, Top je bio vreo, Kainov ožiljak) negde je na razmeđi potresne ljudske drame i vrhunski napisanog trilera koji će vas naterati da ne ispuštate knjigu iz ruku. Njegovi junaci su oličenje današnje surove realnosti i sveta u kome živimo. Pitanje je samo da li smo tek svedoci ove priče, kao njeni čitaoci ili smo, po sili prilika i pravila današnjeg otuđenog i svirepog sveta, takođe i – saučesnici.

Kecmanović svojim osobenim stilom i načinom pisanja ukazuje da je njegova priča o zlostavljanju dečaka tek metafora, simbol globalnog zlostavljanja koje trpimo i sa kojim živimo. Kad đavoli polete gorka je pripovest u kojoj se sažimaju brojne velike i bitne teme – od suočavanja pojedinca (inicijalno autsajdera) sa svetom do oceubistva, u celosti protkana referencama na Šekspirovog Hamleta, počev od kreda istaknutog na naslovnici da „ne ubija onaj koji drži nož, nego onaj kom ostaje imperija“…

Anđeli neće sići sa nebesa, Đorđe Lebović

Jezik logoraša i autentičan opis logorske golgote u ovim pričama uvek su uzdignuti na nivo humora, naizgled nesvojstvenog predvorju smrti i pozornici zločina. Likovi se po pravilu oslovljavaju nadimcima, dijalozi nose radnju, ali i taj dramaturški naboj začinjen je često crnohumornom šalom: „U logoru, u nedostatku hleba, humor je bio jedina moguća opcija da se zavara glad i da se preživi.“ Ipak, iako „ljudi ne vole kad neko priča o patnji koja je njih mimoišla“, pisac je opisima umiranja, razbacanih leševa, logoraša pretvorenih u žive kosture usled gladi, žeđi, bolesti, mraza i iscrpljenosti, na dramatičan i potresan način odao poštu svojim umrlim sapatnicima, često prerano sazrelim vršnjacima iz dečjih baraka, prenoseći njihove reči i snove o slobodi, jer ih nada u izbavljenje do poslednjeg časa nije napuštala.

U dodatku „Iz piščeve beležnice“ Lebović u nizu kratkih fragmenata secira lik i delo Hitlera i pojavu nacizma, njegove metode, ideologiju, propagandu i istorijske reperkusije, pa i balkanski prostor bremenit nacionalizmom i mržnjom.

Put do zvezda, Jurij Gagarin

Legendarno поехали, što na ruskom znači idemo, bila je poslednja reč koju je Jurij Gagarin izgovorio pre nego što se 12. aprila 1961. u letilici Vostok otisnuo u svemir. Čitav svet je ostao bez daha kad je dvadesetsedmogodišnji sin jednog stolara izvršio podvig koji niko pre njega nije uspeo da ostvari.

U autobiografiji Put do zvezda Gagarin piše o detinjstvu provedenom pod nacističkom okupacijom, o školovanju za livca a kasnije i vojnog pilota, o ljubavi prema domovini i posvećenosti tadašnjoj Komunističkoj partiji i, konačno, o pripremama i prvom letu čoveka u svemir.

Leto je idealno vreme da pročitate sve ono što ste tokom godine planirali, a nije bilo vremena. Letnja kampanje u kojoj vam Bookmate Originals pisci preporučuju četiri naslova za odmor, ne samo da nam je otkrila šta čitaju naši popularni pisci Dejan Stojiljković, Ker Čin, Drina Štajnberg, Ivan Tokin i Nenad Gajić, već nam je dala i nove ideje za čitanje.

Leto kao sinonim za odmor, opuštanje, uživanje zaslužuje da se zasladi dobrom knjigom. A na Bookmate servisu imate toliko mogućnosti. I ne morate da brinete o težini kofera, ove knjige su vam svakako u telefonu.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili