Kada čitamo redovno, povećavamo šanse da držimo fokus i pritom razvijamo kreativnost i memoriju i to na duže staze / foto: privatna arhiva
Kada čitamo redovno, povećavamo šanse da držimo fokus i pritom razvijamo kreativnost i memoriju i to na duže staze / foto: privatna arhiva

Kako čitanje čuva zdravlje uma i tela?

Preduslov za ostvarenje svih naših želja i ciljeva je dobro zdravlje. Da li vodimo računa o tome i kako čitanje čuva zdravlje uma i tela?

Šta je prvo što poželite ljudima kada čestitate uspehe i prekretnice, jubileje u njihovim životima? Zdravlje, naravno. Uvek se počinje onim: „Samo da ste zdravi, sve ostalo će doći…“ i to je, rekla bih, duboko usađeno u našoj kulturi.

Čitanje je jedan potpuno drugi svet, a opet tako sličan našem. Otvorena su nam vrata mašte, otkrića, znanja i zabave. Svi mi imamo sopstvene razloge koji su ključni za naš pristup knjigama i za ljubav prema čitanju. Benefiti su brojni, a kako tačno čitanje čuva zdravlje uma i tela?

Kada čitamo redovno, povećavamo šanse da držimo fokus i pritom razvijamo kreativnost i memoriju i to na duže staze.

Mentalna stimulacija i oštrina uma

Kada čitamo aktiviramo delove mozga odgovorne za koncentraciju, pažnju, kreativnost i pamćenje. Ovo je svojevrsni trening za naš mozak i zato uvek moramo biti u kondiciji. Ako bismo uporedili ove konstatacije sa trenutnom situacijom, uočavamo da smo svi manje ili više u problemu. Neprestano listanje objava na društvenim mrežama ne samo da nam oduzima dragoceno vreme nego smo skloni da svako malo bacamo pogled ka telefonu čime god da se bavimo tokom dana. Koncentracija i pažnja nam traje prekratko u kontinuitetu. Prekidamo započeto nekoliko puta samo da bismo videli da li je neko postavio novu fotografiju na Instagram. Čak i dok ovo kuckam ne činim to u dahu, bez skidanja prstiju sa tastature – ipak prste prebacim i na telefon povremeno. Dakle, kada čitamo redovno, povećavamo šanse da držimo fokus i pritom razvijamo kreativnost i memoriju i to na duže staze. Kako telo pamti duge šetnje dok smo mladi i omogućava nam gipkost i kada ostarimo, tako će nam i mozak biti zahvalan na ovakvom treningu jer potencijalno nećemo postati zaboravni i odsutni kako godine budu odmicale.

Moramo biti sposobni da uočimo tuđe emocije, da ih dešifrujemo i da se postavimo u skladu sa njima kako bi i taj odnos bio jedan celoviti sklad.

Emocionalna povezanost i empatija

Kada sam pisala prethodni tekst na temu uticaja društva na čitanje kroz vreme dotakla sam se pojma empatije.

Da li je danas preteško staviti se u tuđe cipele i doživeti tuđa osećanja? Sa druge strane, koliko se mi istinski povežemo sa bliskim ljudima i da li ostvarujemo dublje kontakte sa bližnjima? Čitanje nam i ovde priskače u pomoć. Mi se čitajući povezujemo sa likovima i njihovim životnim pričama. Kroz tu povezanost postoji velika šansa da razvijamo empatiju koja je oduvek, a danas naročito, izuzetno važna za međuljudske odnose. Danas je emocionalna inteligencija neophodnost za ponašanje prema kolegama, poznanicima, ali i prijateljima i porodicom. Moramo biti sposobni da uočimo tuđe emocije, da ih dešifrujemo i da se postavimo u skladu sa njima kako bi i taj odnos bio jedan celoviti sklad. Kada čitamo susrećemo se sa različitim perspektivama, životnim putevima likova i svim njihovim izazovima i emocijama koje nas podstiču da poradimo i na sopstvenim.

Posegnite za knjigom posle napornog dana, vraćajte fokus u par navrata dok ga potpuno ne preselite u knjigu.

“Posegnite za knjigom posle napornog dana, vraćajte fokus u par navrata dok ga potpuno ne preselite u knjigu. Opustite se i, ko zna, možda vas neko od likova iz knjige koju tada budete čitali inspiriše ili smiri.”

Smanjen stres i opuštanje

Jedan od načina kojim se i sama borim protiv stresa i loših misli je upravo čitanje. Kada uronim u neki tuđ svet, svoj zaboravim makar na kratko. Izmestiti se iz realnosti svima nam je preko potrebno, pa makar to činili svaki dan po par minuta. Brige i sve ostalo što nam je na pameti i zbog čega smo u grču sklonimo na tren. Lagano se smirujemo, opuštamo mišiće i tada nam se nivo hormona stresa takođe smanjuje. Čitala sam kako ljudi neretko kada osećaju napetost nemaju želju za čitanjem i ne mogu da održe fokus, ali tada se vraćamo na prvu tačku i trenutak spoznaje da je našem delu mozga potreban trening kako bismo i naš um izoštrili. Sve je povezano i na nama je da pokušavamo svim silama da se trudimo da balansiramo na više frontova kako bismo koristili sve benefite koje nam čitanje nudi. Zato, posegnite za knjigom posle napornog dana, vraćajte fokus u par navrata dok ga potpuno ne preselite u knjigu. Opustite se i, ko zna, možda vas neko od likova iz knjige koju tada budete čitali inspiriše ili smiri.

Mašta i kreativnost

Odgovorno tvrdim da ko ne mašta nema ideju šta propušta! Lekovito dejstvo mašte direktno utiče na dobro raspoloženje, snagu volje, motiviše vas i pokreće. Čitanje može biti pokretač svega navedenog. Deci čitamo bajke i priče a u njihovim glavicama se već tada stvaraju slike, vizualizuju a kasnije i sami osmišljavaju nove likove pripisujući im neke njima bitne karakteristike. Gledaju svet novim očima iz dana u dan. Zbog čega onda kako odrastamo sve više zaboravljamo na to? Mašta nije određena brojem godina, prigodna je za sve generacije. Zaključak je da je svima nama potrebno da razmišljamo izvan ustaljenih okvira kako bismo unapredili život a čitanje može biti odlična polazna tačka. Maštajte, vizualizujte i razvijajte svoju kreativnost iz dana u dan!

Izmestiti se iz realnosti svima nam je preko potrebno, pa makar to činili svaki dan po par minuta. Brige i sve ostalo što nam je na pameti i zbog čega smo u grču sklonimo na tren. Lagano se smirujemo, opuštamo mišiće i tada nam se nivo hormona stresa takođe smanjuje.

Bolji san za bolji dan

San je dragocen ne samo za stanje budnosti i apsolutne prisutnosti ujutru nego i za telo koje se oporavlja i puni baterije za sve što smo ga u toku dana mi istrošili. Da bismo imali što kvalitetniji san potrebno je, između ostalog, postepeno da se pripremamo i to isključuje kasne večere, tipkanje po telefonu, konzumiranje kofeina, alkohola ili lekova. Umesto da mislimo o tome šta nas čeka ujutru i prebiramo po glavi sve probleme ovog sveta, bilo bi idealno kada bismo se posvetili čitanju neposredno pred san. Naš organizam se postepeno smiruje i opušta, svedemo stres na minimum ili ga potpuno izuzmemo, dopustimo da nas obuzmu kreativne misli i maštanja i tako utonemo u san dopuštajući mu da nas osveži do jutra.

Do sada smo svi shvatili da čitanje nije samo izvor znanja, informacija, zabave nego je moćni saveznik u očuvanju zdravlja uma, a kada nam je um zdrav, velika je verovatnoća da je dobrim delom i naše telo na pravom putu da bude zdravo.

Zato već sada zgrabite omiljeno štivo i prepustite se novim svetovima uz jednu stvar na umu: kada čitam čuvam zdravlje, a to je najvažnije što mogu da uradim za sebe danas, sutra i svaki naredni dan.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili