Autori čuda jednog hita

Osim sjete koju bude kod svojih čitatelja, ovi hitovi i godinama nakon objavljivanja ne odlaze tako lako u ropotarnicu povijesti i imaju potencijal pokretanja razgovora, bili oni samo o generalnom dojmu sviđanja/nesviđanja ili o pitanjima koja prožimaju ta djela i koja su gotovo uvijek aktualna.

Pojam “čudo jednog hita” obično usko povezujemo s glazbenom industrijom koja se nagledala svakakvih čudesa koja su nakratko zabljesnula pod svjetlima reflektora da bi potom netragom nestala, unatoč ponekim pokušajima povratka pod ta ista svjetla.

Iako se gotovo nikad ne spominju u tom kontekstu, i književni svijet obiluje tzv. čudima od jednog hita, brojni su autori i književnici čija ćemo imena povezati sa samo jednim djelom. Čak i kada pričamo o klasicima svjetske književnosti, mnoštvo je književnika koji su ili napisali samo jedno – ali jako vrijedno – djelo ili se u njihovom opusu ističe taj jedan poseban naslov. Ne, ovdje se neće ulaziti u debatu o miješanju baba i žaba, činjenica da nije svaki hit klasik – ali i da nije svaki klasik hit – je tema za sebe.

Bilo to svjesnom odlukom o pisanju samo jednog naslova, izdajom muza i  nedostatkom inspiracije, činjenicom da drugi objavljeni naslovi nisu dobili pažnju ni približno onoj koju je dobio hit naslov ili, pak, zbog smrti, u nastavku donosimo samo nekolicinu autora čiju je stvaralačku karijeru obilježio jedan jedini naslov.

Mary Ann Shaffer nije doživjela objavljivanje svog jedinog romana; preminula je svega nekoliko mjeseci prije nego je ugledao svjetlo dana.

Arthur Golden: Sjećanja jedne gejše

Šest godina Arthur Golden proveo je u istraživanju japanske kulture, intervjuiranju brojnih gejši i pisanju krune svoga rada, romana Sjećanja jedne gejše, čija radnja obuhvaća dramatičnu četvrt stoljeća japanske povijesti - od 1929. godine do godina po završetku Drugog svjetskog rata – prikazanu kroz oči žene naučene na ultimativnu vrijednost ljepote i majstoriju zavođenja. Komercijalni uspjeh koji je Golden postigao svojim prvijencem je impresivan: samo na engleskom jeziku prodan je u više od 4 milijuna primjeraka, preveden je na više od 30 svjetskih jezika i proveo je nevjerojatne dvije godine na ljestvici najbolje prodavanih naslova časopisa New York Times.

Ipak, takav uspjeh nije mogao proći bez malo drame. Naime, po objavljivanju romana 1997. godine umirovljena gejša Mineko Iwasaki, jedna od intervjuiranih u autorovom istraživačkom procesu, tužila je Goldena zbog ocrnjivanja i kršenja odredbi ugovora potpisanog prilikom intervjuiranja, točnije stavki koje se tiču tajnosti. Spomenuta tužba nije usporila i umanjila uspjeh ovog romana, po kojem je 2005. godine snimljen s čak tri Oscara ovjenčan filmski spektakl.

Kathryn Stockett: Tajni život kućnih pomoćnica

ali zanimljivo je i to da od njegovog objavljivanja 2009. godine autorica Kathryn Stockett nije objavila gotovo ni slova. Humorna drama o životu afroameričkih sluškinja u Mississippiju 1960-ih godina nastajala je čitavih pet godina, a nakon što je napokon objavljena prodana je u više od 7 milijuna primjeraka te je provela čak 100 tjedana na ljestvici najprodavanijih naslova časopisa New York Times. Dvije godine poslije nastao je i film sa zvučnim glumačkim imenima kao što su Jessica Chastain, Emma Stone, Viola Davis i Octavia Spencer.

Iako je filmska adaptacija ovjenčana brojnim nagradama među kojima se ističe Oscar za Octaviju Spencer u kategoriji najbolje ženske sporedne uloge, priča koja prikazuje rasnu nejednakost i nepravdu u jednom periodu američke povijest bila je kritizirana čak i od strane dijela glumačke postave koja je smatrala da rasna pitanja u filmu, pa tako i u romanu, nisu dobro obrađena, tim više što su i autorica romana i producenti filma - bijelci. Budući da gotovo petnaest godina od autorice nismo dobili ni slova, možemo samo nagađati je li i u kolikoj mjeri takva kritika utjecala na nju i njen proces pisanja.

Čak i kada pričamo o klasicima svjetske književnosti, mnoštvo je književnika koji su ili napisali samo jedno – ali jako vrijedno – djelo ili se u njihovom opusu ističe taj jedan poseban naslov.

Margaret Mitchell: Zameo ih vjetar

Tko bi rekao da će jedna ozbiljna ozljeda gležnja nagnati ženu u srednjim dvadesetim godinama na istraživanje Američkog građanskog rata koje će rezultirati klasikom američke književnosti i filmografije. U 26. godini života Margaret Mitchell, nakon spomenute ozljede, bila je primorana staviti novinarsku karijeru na čekanje i svoje dane provoditi kod kuće koje je kratila čime drugim nego knjigama koje joj je suprug svakodnevno dostavljao iz knjižnice. Zasićen gotovo svakodnevnim odlaskom u knjižnicu naposljetku joj je donio pisaću mašinu i poručio joj da napokon napiše vlastitu knjigu. Deset godina provedenih u istraživanju i pisanju rezultiralo je romanom od više od tisuću stranica. Objavljen 1936. godine, roman Zameo ih vjetar je godinu kasnije ovjenčan Pulitzerovom nagradom, a 1939. godine je nastao i istoimeni filmski klasik koji je do danas – ako se u obzir uzme inflacija – film s najvećom zaradom ikada.

Deset godina nakon premijere filma, život Margaret Mitchell tragično je prekinut prometnom nesrećom od čijih je posljedica preminula u bolnici. Iako se smatra da je Margaret Mitchell prije Zameo ih vjetar već napisala tri romana, dva nikad nisu pronađena. Treći, pak, pronađen je gotovo 50 godina nakon autoričine smrti – točnije, 1996. godine – kada je sin jednog od Mitchellinih bivših ljubavnika pretresao očevu korespondenciju s autoricom jer je planirao ta pisma donirati muzeju. Rukopis, pronađen u dvije bilježnice, naposljetku je objavljen pod naslovom Izgubljeni Laysen.

Za roman Zameo ih vjetar danas kažu kako nije dobro ostario zbog rasističkih izraza, stereotipnih likova i glorificiranja ropstva.

John Kennedy Toole: Zavjera budala

Toole, nažalost, nikad nije ni doživio uspjeh vlastitog romana jer je počinio samoubojstvo 11 godina prije njegovog objavljivanja. Zavjera budala bio je rukopis koji je ostao njegovoj majci, zahvaljujući čijoj upornosti je roman ugledao svjetlo dana. Nakon mnoštva odbijenica, Tooleova majka umarširala je u ured profesora i pisca Walkera Percyja i zahtijevala da pročita nekoliko poglavlja. Pročitao je sve. Četiri godine nakon tog susreta, 1980. godine, roman je naposljetku objavljen, a godinu kasnije postao je jedan od rjeđih humorističnih/satiričkih romana koji je ovjenčan Pulitzerovom nagradom.

Ignatius J. Reilly, antijunak ovog romana, nazvan i modernim Don Quijoteom kao da je Tooleova preslika u satiričnoj, ali i grotesknoj pobuni protiv suvremenog doba, njegovih tekovina i civilizacijskih “dosega” koju je Toole okončao na tužan način.

Jedna od najduhovitijih knjiga ikada napisanih. Smejaćete se do suza. - New Republic

Čitajte

Mary Ann Shaffer: Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja

Još jedna autorica koja nažalost nije doživjela objavljivanje vlastitog romana bila je Mary Ann Shaffer koja je za života radila kao knjižničarka i urednica. 1970-ih godina Shaffer je posjetila Guernsey, otok smješten blizu pokrajine Normandije u kanalu La Manche, da bi mu se potom vratila radnjom romana koji je cijeli život žarko željela napisati i objaviti. Za vrijeme pisanja romana Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja Shaffer je, nažalost, oboljela od raka. U trenucima kada je bolest već poodmakla, Shaffer je u pisanju i uređivanju romana pomogla njena nećakinja Annie Barrows, autorica knjiga za djecu. 2008. godine, svega nekoliko mjeseci prije objavljivanja romana, Mary Ann Shaffer je preminula.

Radnja romana Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseyja smještena je u vrijeme Drugog svjetskog rata, a u njenom središtu nalazi se autorica Juliet Ashton koja otkriva društvo zanimljivog imena, a koje je formirano kao paravan za vrijeme nacističke okupacije otoka. Deset godina nakon objavljivanja - 2018. godine - roman je dobio i svoju ekranizaciju na Netflixu, a naslovnu ulogu tumači Lilly James.

Za roman Zameo ih vjetar danas kažu kako nije dobro ostario zbog rasističkih izraza, stereotipnih likova i glorificiranja ropstva.

Harper Lee: Ubiti pticu rugalicu

Iako roman Idi, postavi stražara nije objavljen toliko davno, činjenica jest da nije ni približno snažan, a nije postigao ni približan uspjeh kao njegov prethodnik koji se smatra voljenim klasikom američke književnosti, roman Ubiti pticu rugalicu. Zato se Harper Lee spominje u kontekstu autora čuda od jednog hita. Smještena u gradić u saveznoj državi Alabami, radnja romana Ubiti pticu rugalicu je djelomično utemeljena na autoričinim životnim iskustvima za vrijeme njenog odrastanja.

Objavljen 1960. godine, roman je ovjenčan i Pulitzerovom nagradom, dok je godinu nakon toga snimljen i istoimeni film koji je osvojio tri Oscara. Nakon toga, Harper Lee je odbijala bilo kakvu medijsku pozornost koju je dobivala na račun svog romana. Idi, postavi stražara, koji je promatran ili kao prvotna verzija rukopisa romana Ubiti pticu rugalicu ili njegovim nastavkom, objavljen je čak 55 godina kasnije.

Klasik američke književnosti.

Čitajte

• bookmate
• hit knjiga
• hitovi
• knjiga
• knjiga za sva vremena