Knjige za plažu / Izvor: joelambjr.com
Knjige za plažu / Izvor: joelambjr.com
Piše: Miljan Tanić |

Šta čitaš za raspust ili knjige za plažu

Predstavljamo vam pet knjiga koje mi preporučujemo da čitate ovog leta ako još niste, a nije zgoreg ni pročitati ih ponovo

Ako ste još u školi, ili skoro završili školu, ili se bar sećate škole, sećate se i da je vreme letnjeg raspusta uvek bilo bar malo posvećeno čitanju lektire za iduću godinu. Mnogima od nas ta navika je ostala usađena, te se čak takoreći pojavio i žanr „knjige za plažu“ i čitanje na plaži je postalo neizostavni deo letnjeg odmora. U ovom tekstu, predstavićemo vam pet knjiga koje mi preporučujemo da čitate ovog leta ako još niste, a nije zgoreg ni pročitati ih ponovo.

Odri Nifeneger – Vremeplovčeva žena

O ovoj knjizi (i TV-adaptaciji) smo već pisali i ako je još uvek niste čitali, šta čekate? Kler je studentkinja umetnosti. Henri je pustolovni bibliotekar. Znaju se od Klerine sedme i Henrijeve trideset osme godine. U braku su od njene dvadeset četvrte i njegove trideset druge. Nemoguće, ali istinito, pošto je Henri jedan od prvih ljudi kome je dijagnostikovan hrono-poremećaj: njegov genetski časovnik periodično se vraća na nulu i on tada putuje kroz vreme. Okidač vremenskog putovanja su trenuci emotivnih teškoća iz Henrijevog života, kako prošlog tako i budućeg. Njegovi nestanci su spontani, njegova iskustva nepredvidiva, naizmence potresna i zabavna.

Kler i Henri pokušavaju da žive normalnim životom, da streme poznatim ciljevima — stalnom poslu, prijateljstvima, porodici. Svemu tome će zapretiti nešto što ne mogu ni da spreče ni da kontrolišu, usled čega je njihova priča duboko dirljiva i sasvim nezaboravna.

Dejan Tiago-Stanković – Estoril

Zašto na plaži ne čitati roman koji se upravo odigrava u letovalištu, u nekoj veoma mogućoj istoriji?

Smešten u luksuzni hotel Palasio u mondenskom letovalištu Estoril nedaleko od Lisabona, koji je tokom Drugog svetskog rata usled portugalske neutralnosti bio stecište mutnih radnji obaveštajnih službi zaraćenih strana, ali i izbeglica iz svih krajeva Evrope, Estoril je divan i potresan roman o egzilu, podeljenoj lojalnosti, strahu i preživljavanju. Gosti hotela su špijuni, pali kraljevi, pisci, nacisti, američke diplomate i Jevreji bez državljanstva, a portugalska tajna policija pažljivo nadzire posetioce, trudeći se da niko ne ugrozi neutralnost njihove zemlje.

U holovima hotela i na plažama Estorila naići ćete na Crnjanskog, Aleksandra Aljehina, Antoana de Sent Egziperija u razgovoru s jevrejskim dečakom tršave kose koji živi sam u hotelu, kao i na mnoge druge istorijske ličnosti koje su ovde našle utočište. Posebno interesantan lik je Duško Popov, dvostruki agent, poreklom s naših prostora, kojeg će upoznati Ijan Fleming i po uzoru na njega osmisliti lik Džejmsa Bonda.

Lusinda Rajli – Kuća orhideja

Kada smo već u istoriji, tu ćemo i da ostanemo, što nekako ima i smisla. Plaža i vreme na plaži je nešto što nas izmešta ne samo van našeg uobičajenog prostora, nego i vremena, te su romani koji se odigravaju u stvarnoj ili zamišljenoj istoriji veoma prigodni. Jedan od njih je i Kuća orhideja.

Godina je 1939. U svetu besni rat. Dve porodice su zauvek povezane tajnama.

“Kada prilikom renoviranja kuće pronađu decenijama star dnevnik, njih dvoje se obraćaju Džulijinoj baki ne bi li otkrili tajnu koja je promenila sudbinu Vorton parka.”

Čuvena pijanistkinja Džulija Forester u detinjstvu je često provodila vreme u staklenoj bašti vlastelinskog imanja Vorton park, gde su egzotični cvetovi koje je uzgajao njen deda cvetali i venuli sa smenom godišnjih doba.

Sada, dok se oporavlja od porodične tragedije, Džulija ponovo traži utehu u Vorton parku, koji je nedavno nasledio Kit Kroford, harizmatični muškarac čiji je život takođe ispunjen tugom. Kada prilikom renoviranja kuće pronađu decenijama star dnevnik, njih dvoje se obraćaju Džulijinoj baki ne bi li otkrili tajnu koja je promenila sudbinu Vorton parka.

Džulija tako uranja u prošlost, u svet Olivije i Harija Kroforda, mladog para čiji je krhki brak razdvojio Drugi svetski rat, stvarajući ožiljke koji će, iznenada, dotaći i samu Džuliju.

Alice Walker – Boja purpura

Svi znamo za čuveni film iz 1985, koji je režirao Stiven Spilberg, i koji je bio nominovan za 11 Oskara, a poneko je možda čuo i da će ove godine izaći rimejk koji okuplja mnoge trenutne zvezde poput Taradži P. Henson (Kuki iz Empajer) i Hale Bejli (nova Mala Sirena). Međutim, da li ste znali da je film zapravo rađen po knjizi?

Boja purpura je priča o dve sestre — jedna je misionarka u Africi, a druga dete-nevesta sa američkog Juga — koje ostaju odane jedna drugoj uprkos vremenu, udaljenosti i tišini.

Sili je mlada crnkinja rođena u siromaštvu. U više navrata ju je silovao čovek kog zove ocem, uzeo joj je dvoje dece, razdvojio je od voljene sestre Neti i zarobio u gadnom braku. Međutim, ona upoznaje glamuroznu pevačicu Šug Ejveri — ženu koja je sudbinu uzela u svoje ruke. Sili postepeno otkriva moć i vedrinu sopstvenog duha, što je oslobađa prošlosti i ponovo ujedinjuje sa onima koje voli.

Ovaj divno zamišljen i duboko saosećajan klasik američke književnosti o borbi zlostavljane i neobrazovane crnkinje da stekne snagu i samopouzdanje ispunjen je strašću, bolom, nadahnućem i nesavladivom ljubavlju prema životu.

Vesna Dedić – Početak bez kraja

Početak bez kraja je zbirka šest istinitih ispovesti žena koje međusobno nisu povezane, pripadaju različitim generacijama, vode različite živote i nikada se neće upoznati, ali dele podneblje, njegova shvatanja, navike, istoriju i odnos prema ženama. Ove kratke priče, iz pera Vesne Dedić, pripovedaju o ženama kojima život nije postao onakav kakvim su ga zamišljale.

Zbog čega?

Svaka od njih je u trenutku zaljubljenosti postala žrtva svoje strasti, naivnosti, tvrdoglavosti, patrijahalne sredine, manipulacije onog koga voli ili preteranih očekivanja. Šest tužnih ljubavi, šest različitih žena, uz koje ćete kroz suze prepoznati svoje greške ili ih, samo možda, izbeći.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili