Igor Yukhnevich
Igor Yukhnevich

Bookmate preporuka: Poslednji od nas

Adelaid de Klermon-Toner nas vodi u dve epohe i na dva kontinenta: u Njujork sedamdesetih godina XX veka, njegovu živahnost i slobodu, i u Nemačku tokom Drugog svetskog rata

Adelaid de Klermon-Toner rođena je u Francuskoj, 20. marta 1976. godine, kao potomak princeze Izabel Orleanske. Ovu liniju potomkinje dobila je sa majčine strane. Radi kao novinarka i uređuje kulturnu rubriku u časopisu Point de vue.

Klermon-Toner pohađala je Ecole Normale Superieure školu, ali je nije završila. Radila je u investicionom bankarstvu u Francuskoj i Meksiku.

Adelaid je osvojila pet književnih nagrada za svoj prvi roman i bila je finalista Gonkurove nagrade za debitantsku prozu. Član je žirija nagrade „Fransoaz Sagan“, čiji je bila prvi laureat 2010, i nagrade „Ficdžerald“. Za svoj drugi roman “Poslednji od nas” dobila je Veliku nagradu Francuske akademije 2016. godine.

Poslednji od nas

Za ovu priču o zabranjenoj ljubavi trebaće vam vreme koje ćete joj posvetiti i kada počnete da čitate, teško ćete se odvojiti od knjige. Radnja romana vrti se oko Rebeke i Vernera koji se upuštaju u ljubavnu vezu, obilaze barove, restorane, slušaju Hendriksa, Zapu i Ninu Simon, druže se sa Endijem Vorholom.

U knjizi postoje dve vremenske linije:

Februar 1945. u nacističkoj Nemačkoj. Drezden su bombe sravnile sa zemljom, a iz katedrale se čuo plač novorođenčeta pre nego što se i ona srušila. Žena je uspela da donese na svet Vernera, „poslednjeg od nas“, a onda je poginula. Beba je poverena Marti, koja će preći Atlantik kako bi pobegla iz razorene Nemačke. Vernera Zilha će usvojiti Amerikanci i on ne zna ništa o svojoj biološkoj porodici.

Njujorku 1969. harizmatični mladić Verner upoznaje porodicu žene u koju je zaljubljen. Njena majka će se uplašiti čim ga bude ugledala. Šta ona zapravo zna o njegovim roditeljima? Neočekivano otkriće o Vernerovom nimalo slavnom poreklu preti da ugrozi njegovu vezu. Ako zaista želi da se bori za ljubav, Verner će morati da se suoči sa svojom prošlošću i potraži svoj pravi identitet, čiji je jedini trag ušiven na bebinoj odeći: „Ovo dete se zove Verner Zilh. Nemojte mu menjati ime. On je poslednji od nas.“

“Osveta ostaje najsigurniji oblik pravde.”

Verner je čovek koji se bori i pokušava da izgradi svoj život. Veza između njega i Rebeke je burna. Nakon susreta sa Rebekinom porodicom, ona se distancira od Vernera.

On je čovek iza kojeg stoji teška životna priča, sa posebnom energijom. Autentičan, neobuzdan, inteligentan… Verner je pravi mangup kojeg je lako zavoleti. Drzak, arogantan, opsednut sobom i potpuno uveren da je neodoljiv ženama. Njegova sestra Loren i najbolji prijatelj i poslovni partner Markus daju sve od sebe da kontrolišu njegove ekscese. Svestan svojih grešaka on se jako trudi da greške popravi.

“Blagonaklonost neke žene ustaljuje naviku, ali je slab podsticaj ljubavi.”

Tema je istorijska i obuhvata period Drugog svetskog rata. Kroz priču o Drugom svetskom ratu protkana je priča o ljubavi i prijateljstvu.

U ovoj intrigantnoj priči Adelaid de Klermon-Toner nas vodi u dve epohe i na dva kontinenta: u Njujork sedamdesetih godina XX veka, njegovu živahnost i slobodu, i u Nemačku tokom Drugog svetskog rata, njenu sramotu i okrutnost. Jesmo li odgovorni za greške naših predaka? Kada nas prošlost i odluke naše porodice sprečavaju da nastavimo dalje i živimo svoj život?

Priče su napisane različitim stilom i na momente se čini kao da čitate dve knjige istovremeno. Priča se spaja na kraju.

„Nemoguće je da smo od sve četiri milijarde ljudi koji žive na ovoj planeti uspeli da upoznamo…“.

Roman “Poslednji od nas” dobio je jednu od najprestižnijih književnih nagrada u Francuskoj.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili