Naslovna strana knjige Plava bilježnica / foto: Andrea Krajinović
Naslovna strana knjige Plava bilježnica / foto: Andrea Krajinović
Andrea Krajinović |

Međunarodni dan nevine djece

Niti literatura nije pošteđena tužnih dječjih sudbina pa vam tako u nastavku donosim neke od najpotresnijih knjiga u kojima su djeca žrtve zlostavljanja

U lipnju, točnije 4. lipnja, obilježava se Međunarodni dan nevine djece – žrtava agresije. Mnoga djeca iznimno pate zbog različitih oblika zlostavljanja, bila ona fizička, mentalna ili emocionalna. Niti literatura nije pošteđena tužnih dječjih sudbina pa vam tako u nastavku donosim neke od najpotresnijih knjiga u kojima su djeca žrtve zlostavljanja.

James A. Levine - Plava bilježnica

Ako postoji knjiga koja me beskrajno rastužila i uznemirila, onda je to Plava bilježnica, autora Jamesa A. Levina. Taj liječnik u klinici Mayo napisao je  potresnu priču o „Ulici kaveza“ potaknut razgovorima sa djecom beskućnicima u Mumbaiju želeći osvijestiti svijet o problemu sa kojim se tamo djeca susreću.

Batuk je petnaestogodišnja djevojčica koju je otac prodao najboljem ponuđaču kao seksualnu robinju sa samo devet godina. U najsiromašnijoj gradskoj četvrti Falkland Roadu, nalazi se „Ulica kaveza“ gdje se kao seksualno roblje izrabljuje više od pola milijuna djece. Batuk, smještena u jedan kavez, prisiljena je dnevno „usluživati“ i do desetak muškaraca i izložena je neprestanom maltretiranju i ponižavanju čak i od liječnika koji ju svakodnevno pregledava. Odmah na početku knjige zgrozit će vas brutalnost koju je jedva preživio njezin prijatelj Puneet. Batuk svoj život bez imalo uljepšavanja upisuje u plavu bilježnicu pokušavajući dati smisao svom mučnom životu. Prizori koje je Levine kroz Batukin glas opisao nepodnošljivo su okrutni i svjedoče o sumraku čovječanstva koje eksploatira djecu od najranije dobi. Batuk je nezaboravna junakinja, djevojčica čiji je život uništen no čiji je duh preživio najgore zamislive strahote i ostao sačuvan. Zahvaljujući doktoru Levinu i Batukinoj priči u Indiji je pokrenut program Međunarodnog centra za otetu i eksploatiranu djecu. U tu svrhu doktor je donirao svoj honorar od autorskih prava za američko izdanje ove knjige. Mnoga djeca su spašena iz bordela i uključena u rehabilitaciju, mnoga djeca više neće biti prisiljena dotaknuti dno. Koliko god knjiga bila potresna, zahvaljujući njoj, Levine je uspio skrenuti pažnju svjetske javnosti na stravični problem dječje prostitucije u Mumbaiju i time spasiti mnoge živote. Hvala mu na tome.

“Osim što će vas knjige o teškim sudbinama djece i njihovom zlostavljanju rastužiti, pisanje o tom problemu ima zadatak osvješćivanja svijeta o važnosti zaštite djece i borbi protiv nasilja nad najranjivijom skupinom. Zadatak je odraslih stvoriti bolji svijet u kojem će svako dijete biti sigurno i zaštićeno.”

Sorj Chalandon - Zanimanje oca

Obitelj. Mama, tata i Emile. Obitelj bi trebala značiti ljubav, toplinu, sigurnost, utočište…. No u obitelji Choulans obitelj označava pakao. Pakao koji je stvorio psihički bolestan otac i pasivna majka i u kojem je mali Emile prisiljen provoditi svoje djetinjstvo. Njegov shizofreni otac je mnogo toga – svećenik, nogometaš, padobranac, pjevač – no značajnu ulogu ima kao tajni agent u misiji spašavanja Alžira i ubojstva de Gaullea. Za tu misiju novači i Emila podvrgavajući ga napornoj obuci. U kući Choulans sve je podređeno ocu. Kuća je to u koju nitko ne smije ući, u kojoj se primaju udarci, ali ne po licu jer bi netko mogao postavljati pitanja, ostaje se gladan i za kaznu spava u ormaru. Kuća je to u kojoj su špijuniranje susjeda, zavjere i psihoza sastavni dio života. Jasno je da bi Emilov otac koji zlostavlja sve oko sebe možda bio drugačiji da mu je postavljena dijagnoza i da se liječio, ali pasivno promatranje majke, negiranje, ušutkavanje i opravdavanje očevog ponašanja još je šokantnije. Sorj Chaladon jasno je i potresno oslikao sav užas svog djetinjstva kojeg je teško čak i čitati, a kamoli preživjeti.

Sorj Chalandon - Zanimanje oca / foto: Andrea Krajinović
Sorj Chalandon - Zanimanje oca / foto: Andrea Krajinović

Catrione Ward - Zadnja kuća u Nepotrebnoj ulici

Koliko teško zlostavljanje u djetinjstvu može ostaviti strašne posljedice možda najbolje dočarava roman Zadnja kuća u Nepotrebnoj ulici. Nekada, da bi tijelo preživjelo zlostavljanja i traume, um stvori novu ličnost kojoj je funkcija spasiti život. Taj poremećaj zove se disocijativni poremećaj ličnosti. Ljudi koji pate od ovog poremećaja uzrokovanog teškom traumom, imaju različita sjećanja, ovisno koja ličnost što doživljava. Priča počinje sa naizgled nepovezanim likovima, Tedom za kojeg se čini da je oteo djevojčicu Lauren, njegovom mačkom Oliviom koja govori, čita Bibliju i ponaša se potpuno različito od bilo koje mačke i djevojčicom Lauren za koju Ted govori da mu je kćer. Teda budnim okom promatra nova susjeda koja se uselila preko puta i predstavlja opasnost da  mračna istina napokon izađe na vidjelo. Čitajući knjigu do polovice možda vam neće odmah biti jasno o čemu se tu točno radi no kada se klupko počne odmotavati, traume koje je doživio Ted nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Catrione Ward - Zadnja kuća u Nepotrebnoj ulici / foto: Andrea Krajinović
Catrione Ward - Zadnja kuća u Nepotrebnoj ulici / foto: Andrea Krajinović

Ji-Young Gong – Naše sretno vrijeme

Yun-su ima nevjerojatno tužno i bolno djetinjstvo koje je teško čitati, a da vas ne stegne u grudima i suza poteče. Nesretno, uništeno djetinjstvo, neprepoznati psihički poremećaji, splet okolnosti, neke ojača i ostavi sa doživotnim traumama, a neke povuče na dno i od njih stvori okorjele zločince. Yu-jeong s druge strane ima sve predispozicije za divan život no novac i ugled obitelji nikako ne može zamijeniti ljubav i emocionalnu toplinu roditelja koje svako dijete treba. I ona i on žele umrijeti, ona od svoje ruke, a on priznajući zločine koje je počinio. Zahvaljujući milosrdnoj teti Monici njih dvoje provode svoje „sretne trenutke“ četvrtkom i pružaju nam na uvid svoje nesretne sudbine. Iako tužan i potresan, ovaj roman tjera na preispitivanje i razmišljanje nudeći pritom nadu u to da svakome može biti oprošteno.

Ji-Young Gong – Naše sretno vrijeme / foto: Andrea Krajinović
Ji-Young Gong – Naše sretno vrijeme / foto: Andrea Krajinović

Douglas Stuart - Shuggie Bain

Kako je to živjeti okružen nasiljem, siromaštvom i sa majkom alkoholičarkom koja svoje probleme utapa u teškim pijanstvima pa čak i u pokušajima samoubojstva? Shuggie Bain odrasta upravo u takvom domu u sirotinjskom kvartu u Glasgowu. Žive od socijalne pomoći koju majka gotovo uvijek potroši u par dana na alkohol. Više gladan nego sit, premalen da bi shvatio zašto joj nije dovoljan da se odrekne muškaraca i pijanstva, napušten od starije sestre i brata koji su jedva čekali prvom prilikom napustiti takav život, zaboravljen od oca koji je stvorio novu obitelj, Shuggie uporno pokušava pomoći majci. Uz to mali Shuggie je feminiziran i svjestan da je drugačiji, a to je i više nego dovoljno da mu se ostala djeca rugaju i zlostavljaju ga na različite načine. Baziran na životnom iskustvu autora roman odlično prikazuje silnu ljubav i privrženost sina prema majci te uporno nastojanje da je spasi od nje same i pakao alkoholizma koji razara cijelu obitelj.

Douglas Stuart - Shuggie Bain / foto: Andrea Krajinović
Douglas Stuart - Shuggie Bain / foto: Andrea Krajinović

Osim što će vas knjige o teškim sudbinama djece i njihovom zlostavljanju rastužiti, pisanje o tom problemu ima zadatak osvješćivanja svijeta o važnosti zaštite djece i borbi protiv nasilja nad najranjivijom skupinom. Zadatak je odraslih stvoriti bolji svijet u kojem će svako dijete biti sigurno i zaštićeno.

“Sigurnost se neće sama dogoditi, to je rezultat zajedničkog dogovora i društvenog ulaganja. Dugujemo to našoj djeci, najvrjednijem resursu našeg društva, život bez nasilja i straha.” — Nelson Mandela

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili