Foto: pxhere.com
Foto: pxhere.com

KO NAS KLEO NIJE DANGUBIO

Kao deo kulturne baštine kletve govore o razvoju jednog društva, njegovoj istoriji, mitoligiji i opstaju uprkos tendenciji da se klasifikuju kao odraz primitivizma ili izjednače sa psovkama

Ne znam da li Vi, ali ja imam tako neke dane koji prođu uludo, iako sam svesna da treba zauzdati, moderno rečeno – bleju, ne uspevam to da sprečim. A onda sam na kraju dana ljuta i besna na sebe jer hrpa obaveza stoji, čeka i usput mi veselo maše za laku noć. U tim danima najčešće ležim i vrtim prstom po telefonu i to traje i traje jer „onome ko zna da čeka vremenom sve dolazi“, zar ne? Ovde bi valjalo sada prilepiti onaj smajli koji se smeje sa suzama, a da li se stvarno smeje, jer ga je jedna vremešna gospođa redovno koristila kada je izjavljivala saučešće putem poruke. Prosudite sami dal’ “pukovnik il’ pokojnik”?

Skrolujući tako gore-dole naletim na objavu u kojoj moja „SM prijateljica“ prenosi svoje tragikomično iskustvo putešestvija po našem zdravstvenom sistemu, zbog, kako sam razumela, stomačnog virisa. Od urgentnog centra, preko infektivne klinike do nervnog sloma. I kako su mi uvek najzanimljiviji komentari koji se nižu, naletim na jedan koji kaže „Ko nas kleo nije dangubio“.

Prvo sam se smejala a onda sam se zamislila. Neko vreme sam se ljuljala u tom dvotaktnom procesu. I onda pomislim na tu reč – Dabogda, koja zapravo ima dobar početak ali je ono što sledi iza potpuno upropasti. Nešto kao mladost koja nakon uzleta napravi pogrešne izbore. Koliko je puta čujete u toku dana ili je možda izgovorite?

Kažu da je kletva drevna srpska borilačka veština i počinje sa – DABOGDA:

Dabogda jezik pregrizla.

Dabogda crkla.

Dabogda ti na nos izašlo.

Dabogda imao pa nemao.

Dabogda nikad da nećeš, a kad oćeš da ne možeš.

Dabogda živeo u zanimljivim vremenima – evo jedne za sve nas.

Dabogda ti krava bila ko čivava.

Dabogda crkao rokenrol ….e to nije!

Dabogda te majka rodlia … nije ni to, to je predstava.

Da te bogdo ne volim …. ok, to nije a i niđe veze!

Dabogda dobio sedmicu na lotou pa morao da je deliš sa mnom – ova je naprasno smišljena za potrebe ovog teksta. Svakako bi mogla biti interesantna, posebno ako si ti onaj komšija kome treba da crkne krava.

Dabogda živeo od prosečne srpske plate i penzije - evo i jedne jezive a moderne.

Dabogda bio zdrav, bogat i nepoznat – teška kletva potencijalnom influenseru.

Ova tradicionalna veština izriče se u nadi da će imati snažnog uticaja na onoga koga kunemo, a ako se slučajno i ne ostvari, biće delotvorna bar kao sredstvo zastrašivanja. Iz te bojazni, da ne budu ukleti i prokleti, ljudi su nosili iracionalan strah, koji je bio jednako efektan u ostvarenju željenog cilja. Kako je to lepo rekao jedan strariji gospodin „nekada nije bilo pušaka samo kletve“.

Vudu figure na plaži
Vudu figure na plaži

Šta je kletva? Čemu služi? Da li nam se vraća?

Kletva spada u kratke oblike narodnih umotvorina koje su se u Srbiji prenosile sa kolena na koleno, a po potrebi i dopunjavale zavisno od inspiracije. Nastale su na temelju narodnog verovanja u magisku moć reči. Oslanjaju se isključivo na delovanje više sile. Kao deo kulturne baštine govore o razvoju jednog društva, njegovoj istoriji, mitoligiji i opstaju uprkos tendenciji da se klasifikuju kao odraz primitivizma ili izjednače sa psovkama.

Kletve su odraz nemoći i bola, najčešće se izgovaraju u afektu, ne bi li se zadovoljila neka pravda, za koju „bacač kletve“ smatra da mu je uskraćena. Svoju odmazdu za učinjeno zlo i nanetu patnju pretače u ubojitu formulu reči koju kompresuje mržnju, duboko uveren da bi njegovog neprijatelja trebala stići zaslužena kazna. Neko ko Vas ustreli teškim rečima može da Vas ubije a da nikada ne odgovara ni pred jednim sudom.

Veruje se da dejstvo kletve traje do trećeg, mada neki smatraju da mogu da se ostvare čak i do devetog kolena i onda predstavljaju prokletstvo.

Da li kletva može stići ako ne verujete u nju?

Kako se skidaju kletve u srpskom narodu?

Kletva se rađa iz jakih ekspresija i snažnog emocionalnog naboja. Iako živimo u modernim vremenima još držimo vezu sa rečima i znamo da imaju čudesnu moć. Recimo, dovoljno da neko izabere prave reči i skine breme s Vaših leđa koje ste nosili predugo. Taj osećaj je neopisiv, naizdgled se ništa nije desilo a neko Vas je oslobodio stega i otvorio vidike. To su te tople magične reči.

Veliki strah od negativne magije reči izazivao je kod ljudi promišljanja o raznim načinima odbrane od tih čini. Tako se u svhu talismana koristio bršljan, lovor, ivanjsko cveće, beli luk, tisovo drvo, badnjak, tamjan, crveni končić i sl. Preporučuje se još da se iz sveg srca oprosti onima koji to zlo učine.

“Po svim zakonima hemije i medicine taj koji kune nosi bes i srdžbu i na taj način pije otrov u nadi da će neko drugi da strada.”

Ukoliko malo bacimo svetlo i iz drugog ugla, dobijemo novi uvid ko je taj koji se zapravo truje kletvom i ko nosi želju za osvetom? Po svim zakonima hemije i medicine taj koji kune nosi bes i srdžbu i na taj način pije otrov u nadi da će neko drugi da strada. Tako da, sada po zakonima fizike, akcije i reakcije, najviše štete nanosi samom sebi.

Jedna od bitnih narodnih verovanja u vezi kletvi, a koja oslobađa straha, je uverenje da nepravedano izrečena kletva neće pogoditi onoga kome je upućena, već će se vratiti onome ko ju je izrekao.

Suština je u tome da oni na koje je bačena kletva jednostavno – ne veruju u nju. Budite otvoreni i recite slobodno, ljudi ne kunite me nemam Šamana!

Moderne kletve i njihove metamorfoze

Narod čuva i prenosi tradicionalne kletve, paralelno sa tim nastaju nove i urbane. Takoreći, kletvenik sa interneta.

Ova novokomponovana vrsta kletvi nastala je na društvenim mrežama i polako se izvija u samostalnu formu koja će se sigurno izučavati kao poseban žanr digitalnog folklora. Moderne kletve imaju elemente kolokvijalnog govora, ispričane su u slengu a ne izostaju ni psovke u svojstvu prve ili druge pratilje. Forma je ostala ista, ali je kletva sažetija, definisana je brojem karaktera i zvuči kao da je iskazana u afektu.

Ove kletve su napisane s namerom da skrenu pažnju, potcene nekog ili se narugaju uz obaveznu dozu humora. U osnovi nemaju zlu nameru kao tradicinalne, iako su po formi veoma slične. Izrečene su u šali i bez verovanja u magijsku moć reči.

Dabogda ti trebala k’o punjač za android.

Nista gore od osobe koja minut pred kraj predavanja ima neko pitanje dabogda ne saznala nikad.

Tanka je linija između dabogda crkla ako ti se javim i javiću se pa nek’ crknem.

Krenem da odgovorim: “E crko dabogada” i onda ne znam da li se piše Da bog da ili Da Bog da ili Dabogda i tako ti preživiš iako si smeće.

Kad sam davno nekad radila u Domu zdravlja, došao je muž moje starije koleginice i zamolio me da je pozovem. Rekla sam: Dragice, traži te „crko dabogda“, ja mu za drugo ime nisam znala.

Želim ti puno sreće s njim, iliti, što bi vi žene rekle: CRKLI DABOGDA OBOJE.

Od svih majčinih reči upućenih mi plašim se samo da me ne stigne ona “Dabogda ti deca bila ko ti meni“.

Dabogda ti strujomer kući radio ko danas taksimetar.

I tako …..kletva po kletva i dođosmo do poslednje - Dabogda Vas Nedeljko Subotić, zvani Vikend, pozvao, u nedelju, u Suboticu, na otvaranje kafane „Od vikenda do vikenda“. Pa nek pesma krene…. do zore.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili