Braća Grim, foto: Michael Abrams / izvor: Stars and Stripers
Braća Grim, foto: Michael Abrams / izvor: Stars and Stripers
Milan Aranđelović |

Ovo niste znali o slavnoj braći Grim

Iza sebe su ostavili najčuvenije svetske bajke, ali je njihov život za većinu ljudi ostao malo poznat

Braća Grim su poznata svakome ko je ikada bio dete. A, po prirodi stvari, takvih je najveći broj među nama. Takođe, svako ko se makar očešao o detinjstvo zna za njihove bajke kao što su Crvenkapa, Ivica i Marica, Snežana i sedma patuljaka, Pepeljuga, Hrabri krojač…

Verovatno znate da su u pitanju dva brata Jakov i Vilhelm koji su živeli u Nemačkoj i koji su danas poznati po kolekcijama bajki koje su objavljivali u prvoj polovini devetnaestog veka. Međutim, ove stvari najverovatnije ne znate.

Bilo je više od dvojice braće Grim. Naša braća su bili delić velike porodice od devetoro dece. Troje je umrlo na porođaju, a preživeli su Jakob, Vilhelm, Karl, Ferdinand, Ludvig i sestra Lota Grim. Pet dečaka i jedna devojčica. Slično kao u Grimovoj bajci Sedam gavrana u kojoj je bilo sedam dečaka i jedna devojčica. Ipak, život braće i sestre Grim nije bio bajkovit. Naprotiv.

“Bajke su slušali od ljudi sa kojima su se družili. Ili su ih pronalazili u starim knjigama.”

Sećate se njihove bajke Ivica i Marica? U pitanju je priča o dvoje dece, bratu i sestri, koje roditelji izbace iz kuće jer ne mogu da im obezbede hranu. Poreklo mnogih ovakvih bajki seže iz vremena kada je glad bila svakodnevna i uobičajena stvar. Tako je bilo i u životima braće Grim. Nakon što im je preminuo otac dvoje najstarije braće su morali da ponesu teret obezbeđivanja finansija za svoju porodicu.

Sedam godina pre nego što su objavili prvu zbirku bajki, braća (i sestra) Grim živeli su na granici preživljavanja. „Nas petoro delimo tri porcije obroka i to samo jednom dnevno“, napisao je u pismu svojoj tetki Vilhelm Grim.

Čitajući njihove bajke možem da zamislimo da su u potrazi za njima odlazili u mračne šume, gde su u ruralnim planinskim oblastima, kucali na drevna vrata usamljenih seoskih koliba kako bi oko ognjišta naišli neku časnu starinu koja bi im ispričala bajku koju bi onda njih dvojica zapisali. Sve to deluje veoma romantično, sasvim u duhu vremena romantizma u kome su živeli. Samo što… nije tačno.

Doroteja Viehman priča bajke braći Grim / izvor: nationalgeographic.co.uk
Doroteja Viehman priča bajke braći Grim / izvor: nationalgeographic.co.uk

Uglavnom su sedeli kod kuće, a bajke su slušali od ljudi sa kojima su se družili. Ili su ih pronalazili u starim knjigama. Ipak, nisu sve bajke slušali od ljudi njihovog socijalnog statusa. Bilo je tu dosta priča koje su im ispričali pripadnici gradske elite. Od Dorčen Vajld, ćerke gradskog apotekara, čuli su čak četrdeset bajki.

Dorčen je bila poput stvorenja iz bajki. Lepotica koja je pričala prelepe priče. Svojim pripovedanjem činila je da srce mladog Vilhema Grima kuca brže. I dok se trudio da zapiše ono što mu je ova devojka pripovedala, mozak mu je bio na sedmom nebu. Kao u bajci, i on se njoj dopadao. Toliko da je njihova ljubav krunisana brakom.

Nekad život i jeste kao bajka, za ne?

Grimovi su bili presrećni kada su objavili prvo izdanje „svojih“ bajki. Prodaja je bila doba i u tome su videli priliku da se konačno izvuku iz bede. Zato su žurno pohitali sa pripremama za drugo izdanje. Međutim, najveći deo profita nikada nisu dobili. Sa izdavačem iz Berlina su poslovali na poverenje. Nije bilo čvrstih odgovora oko visine i datuma isplata.

Dobijali su manje novca i to uvek sa zakašnjenjem, tako da su, posle dosta žučne prepiske, odlučili da za treće izdanje pronađu novog izdavača. Zanimljivo je da je njihov brat Ferdinand koji je radio za tog izdavača, odmah otpušten.

Kritika nije lepo prihvatila njihove bajke. „Pokušali su da napravi knjigu i za naučnike koji se bave narodnim predanjem i za decu, a završili su sa knjigom koja nije ni za jednu grupu“, napisali su u kritici.

„Na ovim knjigama je potrebno upozorenje da nisu prigodne za decu“ takođe je bio komentar kritike.

Koliko je braći Grim stalo do kritike pokazuje i činjenica da je Vilhelm zamolio svog uticajnog prijatelja da napiše pozitivnu kritiku. Iako je kritika upozoravala da priče nisu za decu, braća su iz njih izbacila svaki nagoveštaj seksualnosti. Iz bajki su izbacili svaki spomen da se nešto dešava pre braka.

Ostaje pitanje da li su to uradili iz komercijalnih razloga, kako bi knjige učinili prijemčivijim za decu, ili je to bio deo njihovog promišljanja o suštini i svrsi bajke kao takve.

Verovatno ste primetili da je u njihovim bajkama tako mnogo zlih maćehi? Pa, ipak, nije tako bilo na početku. Tako je, na primer, u prvom izdanju njihovih bajki, Snežanina majka ljubomorna na lepotu svoje ćerke, te odluči da je ubije. Već u drugom izdanju, braća Grim su majku zamenili sa maćehom. I to su kasnije uradili mnogo puta. Toliko da se može reći da je to manir.

Na pitanje zašto su to uradili već je lakše dati odgovor. A odgovor je sadržan u pitanju da li bi majke, koje najčešće deci i čitaju bajke, voleli da toliko puta svojoj deci čitaju priče o zlim majkama?

Iako su danas na celom svetu poznati upravo po svojim bajkama, one nisu bile najveći projekat braće Grim. Njihova velika želja bila je da napišu veliki rečnik nemačkog jezika. Samo na prvom tomu radili su šesnaest godina. Ipak, nikada nisu stigli da završe taj svoj veliki projekat. Smrt je obojicu braće sprečila da dovrše svoje delo. Kasnije su rad na ovom rečniku preuzeli drugi stručnjaci i ovaj je izrastao u najveći i najinkluzivniji rečnik nemačkog jezika. Sastoji se iz trideset i dva toma, sa nekoliko dodataka i dopuna.

Bilo je predodređeno da se najpoznatiji svetski skupljači bajki susretnu sa najpoznatijim svetskim piscem bajki Hansom Kristijanom Andersenom. Ali zamalo.

Prilikom jedne posete Berlinu, Hans Kristijan Andersen je poželeo da upozna braću za čije je radove čitao. Pokucao je na vrata njihove kuće. Sluškinja mu  je otvorila vrata i upitala sa kojim bratom želi da popriča. Andersen je odgovorio da, naravno želi susret sa onim koji je napisao najviše knjiga. Sluškinja poziva lingvistu Jakova. Ovaj nema pojma ko je čovek pred njim i čime se bavi. Povređene sujete, Andersen razočarano odlazi. Čak i ne želi da se upozna sa Vilhelmom.

Nekoliko nedelja kasnije Jakob je u poseti Kopenhagenu. Uzvraća posetu Andersenu i tek tada shvata ko je taj čovek i čime se bavi. Nakon što je pročitao nekoliko njegovih bajki, izvinjava mu se zbog neprijatnosti.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili