Miljana Nešković / foto: privatna arhiva
Miljana Nešković / foto: privatna arhiva
Piše: Miljana Nešković |

Ako ne možemo da se svađamo oko knjiga, ne možemo ništa

Ono što učimo sami za sebe, kako stignemo, bolje je nego ništa, ali ne bi moglo da se poredi sa snagom koju bi to znanje imalo kada bi bilo podjednako podeljeno svima u jednom društvu

Nekad pomislim kako bi osnovna škola trebalo da traje do penzije. Ništa kao osnovna škola ne daje socijalnu osnovu jednom društvu, ona nam pruža univerzalno naučno iskustvo. Iz godine u godinu sve češće slušam kako „deca uče nepotrebne stvari u školama“ i kako „čitaju nepotrebne knjige“, kao da postoje nepotrebne knjige, naročito nepotrebni klasici. Koja je poenta čitanja „Ane Karenjine“ ili „Zločina i kazne“ ili „Majstora i Margarite“ u pubertetu? Da li možemo zaista u tim godinama da razumemo dubinu tih dela? Ne baš, ali ne možemo ni da kažemo da nisu deo osnovnog obrazovanja i da nam nisu neophodne da bismo sutra mogli da razgovaramo jedni s drugima.

U teoriji, možda neko ko sutra reši da postane vodoinstalater neće nikad osetiti nedostatak zbog preskočene lekcije iz biologije. Možda će i neko drugi, ko reši da postane lekar, moći da radi svoj posao bez znanja iz sociologije. Ipak, ni jedan ni drugi neće moći ništa ako nisu deo društva, koje mora da počiva na nekoj osnovi, a tu osnovu može da pruži samo znanje koje smo u istoj meri dobili i razumeli.

U zajednici u kojoj su svi pročitali klasike raspravljaćemo se oko toga da li je „Majstor i Margarita“ biblijska priča, priča o ljudskim manama ili ultimativna ljubavna priča, što je prelepo. U zajednici u kojoj svi imamo različite osnove svađaćemo se oko toga da li su činjenice zaista činjenice ili opsene, svedočićemo galopirajućim raspravama o tome da li je Zemlja ravna ploča i neće postojati mogućnost da se čujemo, pa samim tim ni da rastemo. Kako da se čujemo? Kao što ne mogu da se razumeju ljudi koji govore različitim jezicima, tako ne mogu ni da se „čuju“ ljudi koji nemaju istu obrazovnu osnovu.

Užasavajuća je stvarnost da je koncept osnovnog obrazovanja omalovažen na globalnom nivou. Deca sa svih strana uče različite stvari, na različite načine. Gubi se svest o univerzalnoj istini. Gubi se osnov za kritičku misao i zdravu debatu. Gubimo se u žamoru.

“Nije nam dovoljno što smo svi pročitali klasike, sada je važno i da svi čujemo neke važne govore.”

Da sve bude još komplikovanije, u vremenu ubrzanih informacija postalo je jasno da osnovno obrazovanje nije nešto što možeš da stekneš i da s tim završiš. Vreme koje se menja stalno otvara potrebe za nova osnovna znanja. Nije nam dovoljno što smo svi pročitali klasike, sada je važno i da svi čujemo neke važne govore. Da bismo bili konstruktivni, nije dovoljno što svi znamo da je filozofija majka svih nauka. Sada je neophodno i da razumemo da bez učene misli nema naučne rasprave, kao i da nema nauke bez naučnih činjenica. Treba nam, dakle, osnovno medijsko obrazovanje. U godinama u kojima su kripto valute toliko promenile svet, a i banke toliko ovladale svetom, ne bi nam škodilo ni osnovno finansijsko obrazovanje. Ono što učimo sami za sebe, kako stignemo, bolje je nego ništa, ali ne bi moglo da se poredi sa snagom koju bi to znanje imalo kada bi bilo podjednako podeljeno svima u jednom društvu. Ono što je retkost, postalo bi standard kada bi postojao obrazovni sistem koji birne o tome da svi, dok smo živi, ažuriramo osnovno obrazovanje u skladu sa vremenom.

Dovoljno je upaliti televizor ili otvoriti bilo koje novine u kojima ozbiljni lekari govore neozbiljne stvari, u kojima se svi bave tuđim strukama, vrlo ubedljivo, ali i vrlo neutemeljeno. Očito, nijedna osnova ne traje večno. Bilo da je reč o zemljoradnicima ili akademicima, apsolutno niko na ovom svetu ne može provesti ceo vek u vremenu informacione revolucije, bez praznine u znanju o osnovnim stvarima. Ta praznina, čini se, nikad nije zvonila kao što zvoni u dvadeset i prvom veku. Bilo bi lepo kad bismo je popunili, pre nešto nas proguta.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili