U vremenu u kojem živimo književne nagrade diljem svijeta dodjeljuju se valjda svaki tjedan / Izvor: Pixels
U vremenu u kojem živimo književne nagrade diljem svijeta dodjeljuju se valjda svaki tjedan / Izvor: Pixels
Piše: Ante Vojnović |

Koga briga za književne nagrade?

Svrha i smisao književnih nagrada je, vrlo jednostavno, prepoznavanje, priznavanje i proslava izuzetnih ostvarenja

U današnje književne nagrade diljem svijeta dodjeljuju se valjda svaki tjedan, što na nacionalnoj, što na međunarodnoj razini.

Iz godine u godinu zapljusnuti smo enormnim brojem novih naslova i bez obzira na broj jezika na kojima ih konzumiramo, iznimno je teško iskristalizirati one koji će se postaviti na vrhu naših popisa za čitanje u tekućoj godini. Budimo iskreni, da na kalendaru u okviru jedne godine odbrojavamo dodatnih 365 dana, bilo bi nam premalo.

Ali slatke su to muke naspram onih koje prolaze autori i njihove izdavačke kuće koji se grčevito bore da njihova djela dospiju na što više popisa za čitanje i da ih se što više grabi s polica knjižara. Društvene mreže, sveobuhvatan marketing, dobra književna kritika i, naposljetku, književne nagrade, samo su neki od alata koji se koriste u ostvarivanju tog cilja. Posebno su kao alat zanimljive književne nagrade koje su, iako se dodjeljuju valjda od pamtivijeka i sežu čak u antičku Grčku, u eri društvenih mreža postale tema razgovora daleko šire publike od one koja je pomno pratila književne nagrade prije dvadesetak godina.

“Nobelova nagrada, iako uglavnom ističe jedno od njegovih recentnijih djela prilikom dodjele priznanja, ne dodjeljuje se kao nagrada za samo jedno djelo, već ističe autorov cjelokupni rad.”

U vremenu u kojem živimo književne nagrade diljem svijeta dodjeljuju se valjda svaki tjedan – što na nacionalnoj, što na međunarodnoj razini - i bilo bi nemoguće u jednom kraćem tekstu osvrnuti se na sve njih jer bi isti naposljetku formatom vjerojatno bio jako sličan romanu. Od nacionalnih književnih nagrada u kojima se slave radovi domaćih književnika pa sve do one najpoznatije i najprestižnije, Nobelove, koja se od 1901. svake godine dodjeljuje autoru iz bilo koje zemlje koji je, kako kaže oporuka švedskog kemičara i industrijalca Alfreda Nobela po kojem nagrada i nosi ime, na polju književnosti proizveo najistaknutije radove. Nobelova nagrada, iako uglavnom ističe jedno od njegovih recentnijih djela prilikom dodjele priznanja, ne dodjeljuje se kao nagrada za samo jedno djelo, već ističe autorov cjelokupni rad.

Ono što je bitno za istaknuti kada su književne nagrade u pitanju: kriteriji su raznoliki. Koliko su književne nagrade odraz književne vrijednosti djela? Možemo li reći da postoji objektivni i opipljivi standard literarne vrijednosti? Pitanja su to podložna široj diskusiji i nema jedinstvene književne nagrade koja će zadovoljiti sva postavljena pitanja. Brojni čimbenici koji određuju što knjigu čini “boljom” od druge knjige su uglavnom subjektivni, čak i kod najprestižnijih književnih nagrada, iako je u tom slučaju subjektivnost možda manje istaknuta.

Nagrade ne bi trebale biti bitne kao motivacija za pisanje, užitak čitanja i diskurs o književnosti, senzibilitetu i individualnom ukusu autora i njihove publike. Njihova svrha i smisao je, vrlo jednostavno, prepoznavanje, priznavanje i proslava izuzetnih ostvarenja. Ali reći da književne nagrade odražavaju stvarno stanje u suvremenom književnom svijetu bila bi laž. Sustavi književnih nagrada daleko su od savršenosti, ali je bitno da nominirani, finalisti i dobitnici barem dijelom predstavljaju ekspanzivnost, raznolikost i bogatstvo književnog svijeta.

“Nagrade poput Bookera namijenjene su promicanju dobro napisane fikcije.”

Nagrade su izvrsne za izdavačku industriju. Izvrsne su za malobrojne pisce koji ih osvajaju. Izvrsne su za čitatelje koji neke od nominiranih pisaca vjerojatno nikad ne bi otkrili jer, činjenica jest, neke knjige ne bi bile toliko čitane da se nisu našle na širem ili užem popisu za neku književnu nagradu. Primjerice, nagrade poput Bookera namijenjene su promicanju dobro napisane fikcije - one vrste knjiga o kojima pišu novine s velikim tiražama. No, ima li tu vrijednosti i važnosti za opću književnu kulturu kao što to ima za izdavačku industriju? Diskutabilno.

Ali, koga briga za književne nagrade?

U onim početnim koracima jasno je kao dan da su agenti i izdavačke kuće strane kojima se najviše zjenice rašire kada se spomenu književne nagrade koje su iznimno koristan alat u ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata. Tu su i čelni ljudi organizacija koje dodjeljuju književne nagrade i koji iz godine u godinu paze da dodijeljene književne nagrade održavaju popularnost i prestiž. Ako ćemo odgovor na ovo pitanje postavljati na razini publike, malobrojni su oni koji se angažiraju – ili oni koji se mogu angažirati - već u početnim fazama procesa dodjele nagrade, što je nekako i razumljivo jer je sva moć u rukama prije spomenutih strana koje će postaviti šire i uže popise – i, naposljetku, proglasiti pobjednika – na koje su neizbježne šarolike reakcije publike.

Tu je, naravno, onaj dio populacije koji tvrdi da nikoga nije briga za književne nagrade, kao činjenica da dio publike jednostavno čita sasvim drugačija štiva od onih koji se standardno nalaze među nominiranima, ili pak iz protesta što omiljeni autor ili knjiga nisu otišli korak bliže nagradi.

“U moru novih naslova potrebno je iskoristiti svaki mogući alat kako bi se kap jednog naslova istakla u moru drugih, a lobiranje za književnu nagradu je svakako jedan od načina.”

Na drugom kraju spektra nalazi se onaj dio publike koji željno iščekuje objavljivanje širih popisa kako bi se mogao čim prije baciti na čitanje naslova s istih i tako popratiti svaki korak u postupku formiranja užih popisa i, naposljetku, dodjeljivanja same nagrade. Nije mnogo, ali dovoljno da čovjeka razveseli. A tu je i onaj dio publike koji će se uključiti na samom kraju, u trenutku proglašenja pobjednika, čija tiraža po osvajanju nagrade neosporno raste.

Najbitnije u cijeloj priči je to što će, bez obzira na pozitivno ili negativno mišljenje (ne)zainteresiranih strana, biti pokrenuti razgovori, diskusije koji će pokazati ljepotu, raznolik spektar tema i utjecaj koji pisana riječ ima na naše živote.

Kao što je rečeno na početku teksta, u moru novih naslova potrebno je iskoristiti svaki mogući alat kako bi se kap jednog naslova istakla u moru drugih, a lobiranje za književnu nagradu je svakako jedan od načina koji će, u slučaju šireg ili užeg popisa za nagradu, gotovo uvijek rezultirati uspjehom. Jer, kako god okrenete, na ovaj ili onaj način, sve nas je briga za književne nagrade.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili