Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva
Deana Malek |

Biramo vam štivo za čitanje na osnovu vašeg ukusa

Iako živimo u svetu u kom je digitalizacija doprinela trendu da je dovoljno uz svega par klikova i ukucanih reči u polju pretrage pronaći štivo za sebe, dobra vest je da i dalje veliki značaj imaju 'žive' preporuke

Iako živimo u svetu u kom je digitalizacija doprinela trendu da je dovoljno uz svega par klikova i ukucanih reči u polju pretrage pronaći štivo za sebe, dobra vest je da i dalje veliki značaj imaju „žive“ preporuke, te vam stoga, u nastavku teksta preporučujemo knjige za čitanje, i to na osnovu vašeg čitalačkog ukusa!

Ukoliko ste ljubitelji misterioznih priča prožetih jezom kroz koje se prepliću događaji iz prošlosti i sadašnjosti, uz kombinaciju različitih žanrova kao što su psihološki triler, drama ili horor, predstavljamo vam britansku spisateljicu Si Džej Tjudor i njene romane “Čiča Gliša” i “Nestanak Eni Torn”. A ukoliko, osim navedenog, volite da čitate Stivena Kinga ili ste pak obožavaoci popularne serije “Stranger Things” koja je dostupna na Netflixu, Tjudorina dela pravi su izbor za vas!

Glavni junaci njenih romana su deca, i to uglavnom grupa prijatelja sačinjena od različitih karaktera i profila ličnosti, a Si Džej Tjudor u navedenu grupaciju često voli da unese primesu paranormalnih, sci-fi elemenata, ali i da od nečeg sasvim nevinog, kao što je crtež Čiča Gliše, napravi pravu pravcatu misteriju.

U “brzom” trileru “Čiča Gliša”, tako, Tjudorova iznosi navedeni motiv koji je davnih osamdesetih godina služio kao tajni kod komuniciranja dece, da bi kasnijih godina stvorio nešto znatno zlokobnije, mračnije i jezivije. A sve počinje sa nesrećom u luna parku i pronalaženjem iskasapljenog tela u jednom usamljenom i uspavanom engleskom seocetu.

Ako ste ljubitelji viktorijanske ere, estetike Tima Bartona, volite Noć veštica ili pak čuveni film “Parfem” u režiji Toma Tajkvera sa Dastinom Hofmanom i Alanom Rikmanom u nosećim ulogama, u tom slučaju, za vas je definitivno roman Elizabet Maknil pod nazivom “Fabrika lutaka”! Reč je o Engleskoj 1850. godine kada sve vrvi od industrijalizma, neobičnih zanimanja poput prepariranja životinja, pravljenja broševa i ukosnica za potrebe engleskih dama. Svuda se osećaju veoma živi mirisi, počev od kiselkastog mirisa limuna sa prstohvatom đumbira na samom početku, pa sve do mirisa raznih izlučevina uz smrad siromašnih zabiti i javnih kuća na samom kraju. Jer, “Fabrika lutaka” predstavlja priču o nesavladivoj, bolesnoj, opsesivnoj strasti prema objektu obožavanja, koji je u ovom slučaju – osoba!

Ukoliko volite romane koji u sebi sadrže spoj drame, psihologije i trilera, uz jake (ali netipične) ženske likove, sa donekle sporijim razvojem radnje, za vas je onda autorka Džilijen Flin, koja je odlučila da svojim čitaocima pruži nešto sasvim drugačije; odlučila je da kroz nedopadljive ženske likove prikaže način na koji se one bore sa svojim unutrašnjim demonima. Premda je upravo zbog uvođenja navedene karakterizacije likova, Flinova često odbijana od strane izdavačkih kuća rečima “Niko ne želi da vidi žene koje u pričama nisu predstavljene kao heroji”, ova popularna spisateljica odgovorila je: “Izgleda da ipak mnogi žele”.

I nije se prevarila! Skoro svi njeni romani dobili su svoju ekranizaciju, a za vas ovoga puta izdvajamo: “Mračna mesta”, roman koji govori o otuđenosti i neprilagođenosti, tragičnoj sudbini i nesrećnim okolnostima, a ova priča počinje jednom od najupečatljivijih rečenica u romanima ovog žanra – “U meni postoji zloba stvarna kao organ”.

Osim “Mračnih mesta”, nezaobilazno štivo za čitanje su i njeni “Oštri predmeti”, roman o tri antiheroine, od kojih je svaka omražena na svoj način, a sve ih povezuju otmica i ubistvo dve devojčice u jednom gradiću u Misuriju.

I naravno, tu je roman “Iščezla” prema kom je snimljen čuveni film “Gone Girl” sa Benom Aflekom u glavnoj ulozi, za sve ljubitelje misterije i porodične drame. A sve počinje neshvatljivim nestankom Ejmi, Nikove supruge, i to ni manje ni više nego na petu godišnjicu njihovog braka. I tu klupko tek počinje da se mrsi.

Ukoliko ste ljubitelji mitologije, drame i ljubavnih romana, a pritom volite film “Troy” iz 2004. godine sa Bredom Pitom u ulozi Ahila, preporučujemo vam dela Madlin Miler – “Kirku” i “Ahilovu pesmu”.

U pitanju je autorka koja je na sebi svojstven način osavremenila poznate priče iz mitologije, i dodala im likove koji nisu toliko zastupljeni u mitovima i legendama. Tako, u “Kirki” imamo motive iz Homerove “Odiseje”, ali i glavnu junakinju koja ni po čemu ne može da se “izdvoji iz mase” – niti je lepa, niti sigurna u sebe, niti nezavisna. Ali, jedno je sigurno – ona je izuzetno moćna veštica koja je u stanju da pohotnog muškarca pretvori u svinju. A da pritom ni ne trepne. Roman “Kirka” sporije je radnje, te je stoga namenjen ljubiteljima upravo takvog stila pisanja, a ono po čemu je poseban jeste u tome što potvrđuje da ipak postoji nešto božansko u želji da se bude smrtan.

Sa druge strane, Milerin roman “Ahilova pesma” (na kom je radila punih deset godina!) namenjen je obožavaocima drame, netipičnih ljubavnih priča, i “osavremenjivanja” mitova. Iako je ovde reč o motivima iz Homerove “Ilijade”, akcenat je opet stavljen na pomalo zapostavljenog lika, Patrokla, i njegovog viđenja jednog od najpoznatijih ratnika ikada – Ahila.

Ukoliko ste ljubitelji naučne fantastike uz dozu (ponekad crnog) humora i sarkazma, pri čemu volite da čitate o fizici, mehanici i kosmosu, za vas je roman “Marsovac” Endija Vira!

Nakon neuspele misije usled svemirske oluje, Mark Vatni, botaničar, ostaje zarobljen na planeti na kojoj je apsolutno nemoguće preživeti. Knjiga je delimično napisana u formi dnevnika, uz paralelno preplitanje borbe za opstanak na Marsu i događaja koji se odvijaju na planeti Zemlji.

Zanimljivo je da nijedna izdavačka kuća nije htela da objavi ovaj roman, te ga je autor besplatno postavio na svoju veb stranicu, a potom ju je prodavao za svega 99 centi. Međutim, roman je toliko postao popularan da je 2015. godine dobio čak i svoju ekranizaciju sa Metom Dejmonom u glavnoj ulozi!

Ukoliko se još uvek premišljate da li je “Marsovac” prava knjiga za vas, otkriću vam tajnu – ako volite da jedete krompir, definitivno je ne smete propustiti!

A ukoliko kojim slučajem volite naučnu fantastiku ukombinovanu sa dramom, izuzetno potresnom i teškom pričom, preporučujemo vam roman “Cveće za Aldžernona” Danijela Kiza.

Dovoljno je reći na koji način je autor dobio ideju za pisanje ovog romana, da bi se razumela potresna atmosfera kojom isti odiše.

Naime, Danijel Kiz radio je kao nastavnik i držao predavanja osobama sa posebnim potrebama. Jedan od učenika ga je na tim časovima pitao da li bi mogao da bude premešten u “normalno odeljenje” ako bi se stvarno potrudio i postao pametan. Takođe, jednom prilikom se jedan učenik zbog regresije vratio u Kizov razred. “Kada se vratio u školu, sve je izgubio”, rekao je o tom događaju Kiz. “Nije umeo da čita. Vratio se onome što je bio. Bilo je veoma tužno”.

Dakle, premda zaista živimo u doba digitalizacije, uvek je lepše dobiti preporuku za čitanje od osoba koje imaju sličan čitalački ukus kao i mi. Međutim, ako u svom okruženju nemate nekog s kim delite ljubav prema čitanju, uvek možete pronaći idealno štivo za sebe pretragom na bookmate servisu u zavisnosti od žanra kom pribegavate.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili