Eseška zmija / foto: Ante Vojnović
Eseška zmija / foto: Ante Vojnović
Ante Vojnović |

Primamljivost viktorijanskog doba u modernim romanima

19. stoljeće u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra se zlatnim dobom engleske književnosti

Razdoblje vladavine Kraljice Viktorije u Ujedinjenom Kraljevstvu (1837.-1901.) vrijeme je tektonskih znanstvenih, tehnoloških, ali i društvenih promjena, i to ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu na kojem je fokus ove priče, nego i u ostatku svijeta.

Na scenu je stupio tada književni pravac koji će kroz roman kao dominantnu proznu vrstu najbolje obuhvatiti sjaj i bijedu tog vremena- realizam. Vrijeme će pokazati, realizam je iznjedrio mnoštvo djela koje danas smatramo klasicima književnosti. Zamislite samo književno nebo bez Balzaca, Gogolja, Tolstoja, Dostojevskog, Melvillea ili Twaina.

XIX stoljeće u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra se zlatnim dobom engleske književnosti s razlogom jer ne samo što je iznjedrilo mnoštvo klasika u okviru realizma kao pravca, već i klasika dječje i žanrovske književnosti.

Vjerojatno najpoznatiji engleski književnik tog doba je Charles Dickens koji se, iako na početku sklon satiričnom izrazu, nije ustručavao pisati o mračnim životima i nevoljama potlačenog i siromašnog sloja društva kroz romane kao što su Oliver Twist, Velika očekivanja i David Copperfield. S druge strane, William Thackeray je koristio ujedljiviji satirični pogled na srednju klasu društva tog vremena u romanu Sajam taštine: Roman bez heroja. Bio bi grijeh pričati o engleskoj književnosti tog vremena a da se ne spomenu sestre Bronte i Louisa May Alcott koje su isprva objavljivale pod muškim pseudonimima, da bi kasnije odlučile prkositi društvenim normama i objavljivati pod vlastitim, ženskim imenima. Nikako se ne smije zaboraviti ni H.G. Wells koji u svom radu nije odmicao od društvene kritike, ali je poznatiji u svom radu u žanru znanstvene fantastike i romane Vremenski stroj, Nevidljivi čovjek i Rat svjetova. Naposljetku, tu je i Lewis Carroll kojem je dječja književnost zauvijek zahvalna za Alisu i njene avanture u zemlji čudesa.

Viktorijansko doba i danas je nepresušan izvor inspiracije za mnoge autore u žanru povijesne fikcije, što zbog svih gore navedenih književnika tako i zbog svih promjena koje su se odvijale u to vrijeme. Iako nam XIX stoljeće izgleda tako daleko, to je vrijeme u kojem su podzemne željeznice već bile u pogonu, izvedene su neke od najzahtjevnijih operacija na ljudskom tijelu, a žene su probijale puteve koji će im omogućiti pravo glasa u narednim godinama.

Elizabeth Macneal je jedna od autorica koja je kroz psihološki uvjerljivu, napetu i emocionalnu priču o snovima i umjetnosti, o ljubavi i opsesiji uspješno prikazala sjaj Londona koji galopira prema modernim vremenima i njegovu umjetničku scenu, ali i bijedu iz zabačenih uličica grada i manje sretne pripadnike sloja društva koji je osuđen obitavati u mraku tih ulica.

Tvornica lutaka / foto: Ante Vojnović
Tvornica lutaka / foto: Ante Vojnović

I dok je Elizabteh Macnel kontrastirala blještave i zabačene dijelove Londona, Sarah Perry je u Eseškoj zmiji sukobila grad i ruralnu sredinu, vjeru i znanost, razum i praznovjerje. Iako nije pisana u tom obliku, Eseška zmija je kao memoar u kojem se viktorijanska Engleska promatra kroz oči znatiželjna uma koja koketira s postavljenim društvenim normama i vikara kojem ženski intelekt predstavlja izazov njegovoj vjeri.

Za sam kraj ostala je autorica koja svoju spisateljsku karijeru može zahvaliti inspiriranosti viktorijanskom Engleskom.

Korzet / foto: Ante Vojnović
Korzet / foto: Ante Vojnović

Laura Purcell radnju čak dva svoja romana koja su dosegla svjetsku slavu smjestila je u to povijesno razdoblje i pričama o damama iz povlaštenih slojeva društva koje voli provući kroz raznorazne nevolje uz dašak nadnaravnog isplela dva fantastična i gotičkom atmosferom bogata romana od kojih bi vam se mogle nakostriješiti dlake na vratu.

Nijemi pratitelji / foto: Ante Vojnović
Nijemi pratitelji / foto: Ante Vojnović

Povijesna fikcija kao žanr nesumnjivo ima ogromnu publiku koja, osim što voli pročitati dobru priču, voli istražiti neka minula vremena. Viktorijansko doba iznimno je bogato, inspirativno i šaroliko doba čije naslijeđe –dijelom nasreću i dijelom nažalost- seže i do današnjih vremena. Razlog zašto su gornji romani spomenuti u kontekstu viktorijanskih vremena je taj što su, uz iznimno zanimljive i živopisne likove koje su provukli kroz raznorazne avanture i nevolje, gotovo nepogrešivo i vjerno prenijeli dašak tog vremena, priče o ljudima koji su jahali na valovima nekih novih revolucija i zahvaljujući svom položaju uživali povlastice koje su te revolucije donosile, ali i sačuvale dovoljno svjetla za one koji su u jeku društvenih, znanstvenih i tehnoloških promjena ostavljeni negdje po putu.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili