Razdoblje vladavine Kraljice Viktorije u Ujedinjenom Kraljevstvu (1837.-1901.) vrijeme je tektonskih znanstvenih, tehnoloških, ali i društvenih promjena, i to ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu na kojem je fokus ove priče, nego i u ostatku svijeta.
Na scenu je stupio tada književni pravac koji će kroz roman kao dominantnu proznu vrstu najbolje obuhvatiti sjaj i bijedu tog vremena- realizam. Vrijeme će pokazati, realizam je iznjedrio mnoštvo djela koje danas smatramo klasicima književnosti. Zamislite samo književno nebo bez Balzaca, Gogolja, Tolstoja, Dostojevskog, Melvillea ili Twaina.
XIX stoljeće u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra se zlatnim dobom engleske književnosti s razlogom jer ne samo što je iznjedrilo mnoštvo klasika u okviru realizma kao pravca, već i klasika dječje i žanrovske književnosti.
Vjerojatno najpoznatiji engleski književnik tog doba je Charles Dickens koji se, iako na početku sklon satiričnom izrazu, nije ustručavao pisati o mračnim životima i nevoljama potlačenog i siromašnog sloja društva kroz romane kao što su Oliver Twist, Velika očekivanja i David Copperfield. S druge strane, William Thackeray je koristio ujedljiviji satirični pogled na srednju klasu društva tog vremena u romanu Sajam taštine: Roman bez heroja. Bio bi grijeh pričati o engleskoj književnosti tog vremena a da se ne spomenu sestre Bronte i Louisa May Alcott koje su isprva objavljivale pod muškim pseudonimima, da bi kasnije odlučile prkositi društvenim normama i objavljivati pod vlastitim, ženskim imenima. Nikako se ne smije zaboraviti ni H.G. Wells koji u svom radu nije odmicao od društvene kritike, ali je poznatiji u svom radu u žanru znanstvene fantastike i romane Vremenski stroj, Nevidljivi čovjek i Rat svjetova. Naposljetku, tu je i Lewis Carroll kojem je dječja književnost zauvijek zahvalna za Alisu i njene avanture u zemlji čudesa.
Viktorijansko doba i danas je nepresušan izvor inspiracije za mnoge autore u žanru povijesne fikcije, što zbog svih gore navedenih književnika tako i zbog svih promjena koje su se odvijale u to vrijeme. Iako nam XIX stoljeće izgleda tako daleko, to je vrijeme u kojem su podzemne željeznice već bile u pogonu, izvedene su neke od najzahtjevnijih operacija na ljudskom tijelu, a žene su probijale puteve koji će im omogućiti pravo glasa u narednim godinama.
Elizabeth Macneal je jedna od autorica koja je kroz psihološki uvjerljivu, napetu i emocionalnu priču o snovima i umjetnosti, o ljubavi i opsesiji uspješno prikazala sjaj Londona koji galopira prema modernim vremenima i njegovu umjetničku scenu, ali i bijedu iz zabačenih uličica grada i manje sretne pripadnike sloja društva koji je osuđen obitavati u mraku tih ulica.
I dok je Elizabteh Macnel kontrastirala blještave i zabačene dijelove Londona, Sarah Perry je u Eseškoj zmiji sukobila grad i ruralnu sredinu, vjeru i znanost, razum i praznovjerje. Iako nije pisana u tom obliku, Eseška zmija je kao memoar u kojem se viktorijanska Engleska promatra kroz oči znatiželjna uma koja koketira s postavljenim društvenim normama i vikara kojem ženski intelekt predstavlja izazov njegovoj vjeri.
Za sam kraj ostala je autorica koja svoju spisateljsku karijeru može zahvaliti inspiriranosti viktorijanskom Engleskom.
Laura Purcell radnju čak dva svoja romana koja su dosegla svjetsku slavu smjestila je u to povijesno razdoblje i pričama o damama iz povlaštenih slojeva društva koje voli provući kroz raznorazne nevolje uz dašak nadnaravnog isplela dva fantastična i gotičkom atmosferom bogata romana od kojih bi vam se mogle nakostriješiti dlake na vratu.
Povijesna fikcija kao žanr nesumnjivo ima ogromnu publiku koja, osim što voli pročitati dobru priču, voli istražiti neka minula vremena. Viktorijansko doba iznimno je bogato, inspirativno i šaroliko doba čije naslijeđe –dijelom nasreću i dijelom nažalost- seže i do današnjih vremena. Razlog zašto su gornji romani spomenuti u kontekstu viktorijanskih vremena je taj što su, uz iznimno zanimljive i živopisne likove koje su provukli kroz raznorazne avanture i nevolje, gotovo nepogrešivo i vjerno prenijeli dašak tog vremena, priče o ljudima koji su jahali na valovima nekih novih revolucija i zahvaljujući svom položaju uživali povlastice koje su te revolucije donosile, ali i sačuvale dovoljno svjetla za one koji su u jeku društvenih, znanstvenih i tehnoloških promjena ostavljeni negdje po putu.
Pročitajte i
- Knjige Bookmate preporuka: Smisao života jednog psa Duboko dirljiv i oplemenjujući roman, pun života poput svakog psa
- kolumne Ovo nikako nisam ja: Instagram drama Dorijana Greja Da li su tehnološki napredak i društvene mreže svima omogućili da budu Dorijan Grej svog života?
- Knjige Knjige koje će nam ulepšati Novu 2024. godinu Nova 2024. godina se već opasno zahuktava, a izdavači polako izlaze sa spiskovima izdavačkog plana za ovu godinu. Čitaćemo od autobiografije Britni Spirs do Parsonsa i Nesbea
- Knjige Knjiga za dobro praznično raspoloženje Iako se čini da sjaj novogodišnjih praznika polako nestaje, Božić je na vidiku i knjige koje su mnogi autori napisali inspirisani ovim divnim porodičnim praznikom
- kolumne Čovek po imenu Bakman, za sve uznemirene ljude Pitko, vedro i iskreno Bakman me je u svakoj svojoj knjizi vodio putem upoznavanja suštine i skrivene dobrote kod ljudi
- Knjige Najčitanije i najslušanije knjige na Bookmate servisu u 2023. godini Deca zla Miodraga Majića, Priča završava s nama Colleen Hoover i Uhvati zeca Lane Bastašić su knjige koje ste najviše voleli i čitali u godini koja odlazi