U napadu 11. septembra poginulo je gotovo 3000 ljudi, dok je više od 25.000 povređeno / Foto: Reuters
U napadu 11. septembra poginulo je gotovo 3000 ljudi, dok je više od 25.000 povređeno / Foto: Reuters
Miljan Tanić |

9/11 i terorizam u (novijoj) književnosti

Dan koji je promenio svet. Pre 2 decenije, 19 pripadnika Al Kaide izveli su najveći teroristički napad na teritoriji Sjedinjenih Država

Svi koji imamo više od nekih 35 godina dobro se sećamo gde smo bili i šta smo radili 11. septembra 2001. godine. Posle tog dana se nisu samo promenila pravila međunarodnih putovanja – skoro ponižavajuća pretraživanja na aerodromima i nemogućnost da u avion unesete kapi za nos bez lekarske potvrde, nego se i javni jezik, javna paradigma ako hoćete promenila tako da je terorizam postao dominantna tema u svemu – od vesti do filmova, serija, pa i knjiga na kraju krajeva.

Doduše, nije da nije i ranije bilo filmova, serija i knjiga o terorizmu, ali posle rušenja Bliznakinja u Njujorku, sve je dobilo novi ukus – u nedostatku bolje reči.

Danas ćemo se osvrnuti na neka izuzetna dela koja se na ovaj ili onaj način bave terorizmom.

Temi nisu pobegli ni najveći pisci našeg vremena. Tako je Stiven King 2011. objavio roman „Dalas ’63“ (u originalu „11/22/63“) koji na „kingovski“ način obrađuje temu ubistva američkog predsednika Džona F. Kenedija:

Džejk Eping je tridesetpetogodišnji nastavnik engleskog jezika u američkoj državi Mejn. Jednog dana, prijatelj Al će mu otkriti neverovatnu tajnu: u njegovoj ostavi nalazi se vremenski portal koji vodi u 1958. godinu. Al ubeđuje Džejka da krene u neverovatnu misiju – koja je odjednom nestvarno stvarna – da pokuša da spreči Kenedijevo ubistvo. Tako počinje Džejkova avantura, u kojoj kao Džordž Amberson dospeva u svet Elvisa i Džona Kenedija, upoznaje osobenjaka Lija Osvalda i lepu bibliotekarku Sejdi Danhil, koja postaje ljubav njegovog života. Džejkov novi život prevazilazi sve zakone fizike i normalne granice prostora i vremena, ali da li će to biti dovoljno da ostvari svoju misiju?

Iako istorija ubistvo Kenedija ne beleži kao akt terorizma – sve ono što znamo o Liju Harviju Osvaldu po današnjim definicijama njega stavlja u red političkih terorista.

Inače, kao što to često biva – ovaj roman (jedan od boljih Kingovih u novije vreme) je ekranizovan, i to u vidu mini-serije s Džejmsom Frankom u glavnoj ulozi. Ovo je takođe i jedna od boljih ekranizacija nekog od Kingovih dela, posebno što posle uspešne mini-serije producenti nisu bili pohlepni i na silu pravili nastavak priče.

Joakim Sander je jedna od novijih zvezda sve dominantnije skandinavske literarne scene i njegov roman „Vernik“, koji možete čitati i na Bookmate, predstavlja jedno od boljih novijih ostvarenja iz Evrope na temu terorizma.

Izvanredno osmišljen roman iz serijala o Klari Valden, sa složenim zapletom koji najaktuelnije političke teme našeg vremena pretvara u prvoklasnu fikciju.

Jasmina Ajam je u bekstvu od prošlosti provedene u opasnom stokholmskom predgrađu i započinje novi život baveći se otkrivanjem trendova u Njujorku. Jednog dana dobija iznenađujuću poruku: na ulicama Stokholma odigravaju se neredi koji su naizgled u vezi sa nestankom njenog brata Fadija.

Prateći glasine da se Fadi radikalizovao i poginuo boreći se za ISIS u Siriji, Jasmina se vraća u Stokholm da bi otkrila šta se zaista dogodilo sa njenim bratom. Tamo će se naći usred opasne mreže suprotstavljenih interesa i nasilja koje ide mnogo dalje od uličnih bandi iz njenog detinjstva.

Za to vreme, u Londonu, Klara Valden je dobila posao na institutu za istraživanje ljudskih prava i radi na izveštaju koji treba da predvidi posledice privatizacije policije. Kada Klara otputuje u Stokholm da bi svoje nalaze predstavila zvaničnicima Evropske unije, laptop će joj biti ukraden, a jedan njen kolega gurnut na šine metroa. Pošto se Jasmini i njoj putevi ukrste, Klara počinje da uviđa da možda i nesvesno radi u korist mračnih planova moćnika koje ništa neće zaustaviti u postizanju njihovih ciljeva.

Po meni najbolji noviji roman na temu terorizma – posebno sajber terorizma – jeste Pomračenje austrijskog strateškog savetnika i kreativnog direktora Marka Elzberga, koji je jednog dana rešio da postane pisac.

Jednog hladnog februarskog jutra cela Evropa ostala je bez struje.

Bivši haker i društveni aktivista Pjero Mancano istražuje mogući uzrok nestanka struje. Kada je naišao na ozbiljan trag, pretpostavlja da je reč o hakerskom napadu i svoja saznanja pokušava da podeli sa odgovarajućim službama – doduše, bezuspešno. Mancanu je jasno da je njihov neprijatelj izuzetno lukav i nemilosrdan, tim pre što ubrzo on sam postaje glavni osumnjičeni. Bojar, komesar Evropola koji je spreman da sasluša njegove teorije, pronalazi sumnjive mejlove na njegovom kompjuteru. Otprilike u isto vreme kada je i u Americi nestala struja, u potrazi za počiniocem Mancanu se pridružuje i novinarka CNN-a Loren Šenon.

A sve to vreme, cela Evropa, a potom i Amerika, u mraku se suočavaju sa najvećim mogućim izazovom: preživljavanjem.

Na ovu knjigu sam naleteo slučajno – neko je u vozu sedeo preko puta mene i čitao je. Korice su mi delovale zanimljivo, kao i sam naslov – uključio sam telefon, Google i našao knjigu. Ubrzo sam je kupio i danima nisam mogao da je ispustim iz ruke. Sa svim novijim terorističkim napadima po metropolama Evrope s jedne strane mislimo – „ma daleko je to, neće to doći kod nas“ – a s druge strane zaboravljamo da postoji terorizam i bez bombaških napada. Zamislite da bukvalno cela Evropa ostane bez struje. Elzberg vam vrlo živopisno dočarava u kakvom mračnom Srednjem veku se nađemo posle samo tri dana bez struje.

Ako vam pak prija više nešto što nije beletristika, nego publicistika – i to imamo. Na Bookmate je dostupna knjiga „Darknet – U digitalnom podzemlju“ autora Džejmija Bartleta.

Knjiga Darknet vodi nas duboko u digitalno podzemlje i pruža nam izuzetan uvid u internet kakav ne poznajemo. Džejmi Bartlet prelazi s one strane ekrana i iz digitalnog mraka izvlači hakere, dilere drogom, trolove, kam-devojke, političke ekstremiste i daje ljudsko lice onima koji imaju mnogo razloga da budu anonimni.Darknet je prosvetljujuće i živopisno istraživanje interneta i njegovih najinovativnijih i najbizarnijih supkultura. Ono se prostire od popularnih društvenih mreža i tajnih grupa na Fejsbuku do kriptovanih delova mreže Tor i najzabačenijih odaja Deep Weba.To je svet koji se često pominje u medijskim izveštajima, ali je ipak nedovoljno poznat. Svet gotovo neistražen i nama bliži nego što mislimo. Svet bitkoina i Silk rouda, terorista i pornografije. To je — darknet.

Za kraj smo ostavili jednu priču u kojoj su teroristi zapravo oni koji bi trebalo da nas štite od terorista – vlast. Stefani Majer, pre svega poznata po romanima iz sage „Sumrak“, napisala je roman „Hemičar“ (da, takođe je dostupan na Bookmate!) kao način da se skloni od stereotipa da piše samo jednu vrstu priča:

Bitka njenog života počinje u trenutku kada se, zato što zna previše, priželjkuje njena smrt. Radila je za američku vladu, ali je vrlo malo ljudi znalo za to. Bila je jedna od najbolje čuvanih tajni agencije toliko tajnovite da čak nema ni ime. A kada su njeni poslodavci shvatili da bi mogla da bude problem, rešili su da je uklone, i to što pre. Zato je sada u bekstvu — retko se zadržava na jednom mestu i stalno menja identitet. Ubili su jedinu osobu kojoj je verovala. Ona je sledeća. A onda dobija priliku da prihvati još jedan posao za njih, kao jedini način da ostane u životu. Dok se priprema za najtežu misiju do sada, neočekivana strast samo će umanjiti njene šanse da preživi i dovesti u pitanje sva njena ubeđenja.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili