20. mart Međunarodni dan sreće / foto: canva
20. mart Međunarodni dan sreće / foto: canva
Marina Kornicer |

20. mart Međunarodni dan sreće

Nasmešite se, zagrlite nekog, pročitajte pesmu, pronađite svoj trenutak sreće u današnjem danu kada svet slavi sreću

Ako ste pronašli formulu za sreću i u svakom danu pronalazite sreću, proslavite i današnji dan. Ne samo što je došlo proleće, već se danas, 20. marta obeležava Međunarodni dan sreće.

Šta je Međunarodni dan sreće?

Međunarodni dan sreće je globalni događaj koji Ujedinjene nacije organizuju svake godine 20. marta. On služi da nas podseti da je biti srećan ljudsko pravo i da ga vredi slaviti — a ako već niste srećni na ovaj dan, možda vam proslava promeni osećanje.

Istorijat

Generalna skupština UN je 2011. usvojila rezoluciju koja prepoznaje sreću kao osnovni ljudski cilj. Rezolucija je pozvala na inkluzivniji i uravnoteženiji pristup ekonomskom rastu koji promoviše sreću. 2012. održana je prva konferencija UN o sreći. Tokom ove konferencije, Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju kojom se navodi da će se Međunarodni dan sreće obeležavati svake godine 20. marta. Prvi Međunarodni dan sreće obeležen je 2013.

Inicijator ovog predloga bila je Kraljevine Butan.

Tamo su, u podnožju Himalaja, koja je svojevrsna kolevka mnogih kvalitetnih globalnih duhovnih pokreta, sedamdesetih godina prošlog veka uveli novu meru nacionalnog blagostanja koja se nije merila u materijalnim bogatstvima, već u osećaju sreće u narodu, poznata kao bruto nacionalna sreća.

Predlog da se Svetski dan sreće proslavlja svakog 20. marta je prihvaćen jednoglasno – sve 193 zemlje članice su glasale za i donele rezoluciju. Cilj je da se poveća svest o važnosti potrage za srećom i dobrobiti svetskog stanovništva, s obzirom da je potraga za srećom osnovni ljudski cilj.

Foto: canva
Foto: canva

Ali šta je sreća?

Uopšteno govoreći, sreća je objektivno stanje zadovoljstva životnom situacijom, povezano sa osećajem radosti, ispunjenosti, uživanja, blaženosti, veselja i sl. Pojam sreće je naširoko proučavan i objašnjavan tokom istorije, što oslikava univerzalni značaj koji ljudi pridaju sreći. Mnogi etičari sreću smatraju najvećim dobrom i ciljem ljudskog delovanja.

U stanja koja su blisko povezana sa srećom uključeni su zdravlje, bogatstvo, uživanje u životu, sigurnost, zadovoljstvo i ljubav. U stanja suprotna sreći uključeni su patnja, strepnja, briga, bol… Sreća se često povezuje sa prisustvom povoljnih uslova kao što su porodični život ispunjen ljubavlju i ekonomska stabilnost.

Premda ideal sreće sadrži težnju za beskonačnim trajanjem, nasuprot nesreći koja zahteva prolaznost, sreća se u stvarnom životu uglavnom javlja na trenutke, a trajnije kao projekcija u budućnost ili u prošlost (sećanje na drage uspomene). Štaviše, neki psiholozi i filozofi tvrde da »sreće uopšte nema u sadašnjosti«, jer je čovek spoznaje tek na ruševinama propale sreće.

Pitanje je – kako možemo pronaći svoju sreću?

Sreća je pozitivno mentalno i emocionalno stanje - i dolazi i prolazi: kada se osećate dobro, srećni ste, a kada se osećate loše, nesrećni ste.

Potraga za srećom je večni ljudski instinkt. Kratkoročna rešenja izgledaju kao da pružaju sreću, ali brzo nestaju ostavljajući nas praznima i teraju nas da tražimo sledeću brzu popravku. Ali šta ako postoji druga, trajnija vrsta sreće? Mirno ispunjenje koje se ne nalazi u spoljašnjim okolnostima. Njegovi koreni leže u psihološkom blagostanju.

Dugotrajnija sreća postoji kada pažnju usmeravamo na srce i kada pružamo saosećanje i praštanje za one koji nas okružuju. U proteklom veku vidan je tehnološki napredak koji nam olakšava život, ali čovečanstvo i dalje nije srećno. Nauka je dokazala da od pozitivnog stava, emocija, ljubavi, opraštanja, saosećanja, povezanosti sa drugima zavisi i osećanje sreće.

Svi želimo da budemo srećni i da ne doživljavamo bol u životu. Želimo da naš život ima smisao i svrhu. Razvijanjem snažnih unutrašnjih resursa i pozitivnih emocija poput saosećanja, možemo se nositi sa teškim događajima na emocionalno inteligentniji način. Ovo donosi mirnije stanje uma (ili “mentalno blagostanje”) koje je manje uznemireno svakodnevnim iritacijama i zastojima. Vrednosti kao što je saosećanje mogu nam doneti veću povezanost sa drugim ljudima i razviti naše društvene odnose.

Foto: canva
Foto: canva

Problem današnjice je usamljenost, a sreća je sa druge strane.

Možda niste u prilici da donirate novac za porodice koje žive u ekstremnom siromaštvu. Možda vam prilike ne dozvoljavaju da svojom donacijom spasite dete koje čeka na operaciju, ali sigurno možete da pošaljete jedan sms i napravite korak bliže cilju. Evo još nekoliko ideja da danas nekog učinite srećnim.

Jedan od najboljih načina da usrećite nekoga je da pripremite njegov omiljeni ukusni obrok.

Napišite pismo. Pisanje pisma je staromodan, ali efikasan način da usrećite nekoga i izmamite osmeh na lice.

Napišite pesmu. Pesme su odličan način da izrazite šta osećate prema nekome i koliko vam je stalo do njega. Ako ne pišete dobro, prepišite stihove poznatih pesnika.

Ako mi život krila skrati,

i sneg u oku počne da vene,

znam, bar se neću pokajati

što sam umeo da se smejem.

Miroslav Mika Antić

Pokušajte danas da zagrlite što više dragih ljudi. Zagrljaji se smatraju najboljim intimnim gestovima i isceliteljima. Zagrljaj može učiniti da zaboravite sve svoje brige i da se osećate mirno i srećno.

Meni, jedan od najboljih pristupa da nekome ulepšate dan je da pošaljete cveće. Pored toga, starijem članu svoje porodice pročitajte lepu poeziju, motivacioni tekst ili omiljenu knjigu.

Ono što još danas možete da uradite, jeste da kupite Bookmate članarinu i nekoga ko uživa u čitanju obradujete. A na Bookmate aplikaciji čeka vas mnogo knjiga koje će vas odvesti u neke druge svetove ili otvoriti neka nova poglavlja u životu.

Knjiga je lek. Knjiga je prijatelj. Knjiga je putovanje.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili