Svetski dan knjige / foto: canva
Svetski dan knjige / foto: canva

Svetski dan dečije knjige

Čuveni pisac dečijih bajki Hans Kristijan Andersen rođen je 2. aprila, tog datuma od 1967. godine slavi se dečija književnost

Danas je Svetski dan dečije knjige. Ovaj dan obeležava se svakog 2. aprila od 1967. godine od strane Međunarodnog odbora knjiga za mlade, a odobren od strane Uneska.

Zemlja domaćin 2023. godine je Grčka, a moto čitave manifestacije je: „Ja sam knjiga. Čitaj me.“

Na današnji dan mnoge knjižare i biblioteke održavaju radionice na kojima pričaju priče ili čitaju knjige koje su napisane za decu. Među uobičajenim načinima za proslavu ovog dana su i upoznavanje dece sa narodnim bajkama iz celog sveta, ali i uvođenje dece u svet književnosti kroz kreativno pisanje. Mnogi proučavaju život pisca i pesnika Hansa Kristijana Andersena na današnji dan, jer je upravo njegov rođendan, 2. april, izabran za proslavu.

Danski pisac Hans Kristijan Andersen, tvorac Male sirene, Carevog novog odela, Palčice, Ružnog pačeta i mnogih drugih priča koje su obeležile detinjstvo miliona dece, rođen je 2. aprila 1805. godine.

Tokom svog života Andersen je napisao stotine drama, romana i pesama za odrasle i za decu, iako su njegove bajke te koje i dalje dobijaju najviše priznanja, skoro 150 godina nakon njegove smrti.

Hans Kristijan Andersen / izvor: srednjeskole.edukacija.rs
Hans Kristijan Andersen / izvor: srednjeskole.edukacija.rs

Njegova prva priča objavljena je 1822. godine i zvala se Duh u grobu Palnatoke. Njegova prva knjiga bajki objavljena je između 1835. i 1837. godine. Knjiga je sadržala 9 bajki među kojima su se našle Palčica i Mala sirena. Većina Andersenovih bajki imala je nesrećan kraj. Njegove bajke prevedene su na preko 125 različitih jezika širom sveta i adaptirane za film, tv, balet i pozorište.

Zanimljivo je da je Hans Andersen jednom posetio Čarlsa Dikensa i ostao pet nedelja, na veliku nevolju Dikensove porodice.

Od 1967. u znak sećanja na ovog velikog pisca, i sa ciljem da se kod dece podstakne važnost čitanja i knjige, proslavlja se Međunarodni dan knjige za decu.

Izdavačka kuća Laguna ove godine pripremila je još jednu manifestaciju koja će deci približiti knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2023. održaće se od 5. do 9. aprila u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs.

A šta vas očekuje na Dečijim danima kulture?

Veliki popusti na Lagunine knjige za decu, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra.

Već u sredu 5. aprila od 18 sati biće upriličeno druženje sa Bojanom Ljubenovićem koji je napisao sjajan roman za decu „Tajne dedinog kofera“, i Jovicom Tišmom čija je knjiga „Bio jednom jedan strah“ dobila čak dve književne nagrade u oblasti stvaralaštva za decu, nagradu „Gordana Brajović“ i nagradu „Aleksandar Vučo“.

U četvrtak 6. aprila, takođe od 18 sati, Ljiljana Šarac će predstaviti svoju novu knjigu za mlade čitaoce „Anđeo s jednim krilom“.

U petak 7. aprila u knjižari Delfi SKC, u 18 sati počinje 98. tribina Laguninog književnog kluba posvećena svetskom hitu za mlade „Kuća u Ulici Mango“. U 19 sati Uroš Petrović sprema nezaboravno druženje sa mališanima povodom knjige „Bajke: Prvih sedam“.

Zabava se nastavlja i u subotu 8. aprila!

U 12 sati Ana Milenković će održati radionicu „Kako nastaje pesma“, a predstaviće i svoju sjajnu knjigu „Lav i magična slova“.

U 13 sati biće organizovana novinarska radionica za mališane povodom knjiga „Intervjui sa životinjama“ i „Intervjui sa dinosaurusima“, jer svako pitanje je dobro pitanje!

U 17 sati biće izvedena predstava Dečjeg kulturnog centra „Maštamo sa Desankom Maksimović“ koja je rađena prema romanu „Pradevojčica“.

U 18.30 počinje radionica „Kako nastaje strip“ i predstavljanje strip serijala o Hildi.

U subotu 8. aprila u knjižari Laguna u BEO Shopping Centru (Vojislava Ilića 141i) od 14 sati svoje knjige potpisivaće Stefan Tićmi, autor bestselera „Ja sam Akiko“ i „Kaput od mahovine“.

Povodom praznika knjige za decu, Bookmate Žurnal najmlađim čitaocima, preporučuje sledeće naslove sa Bookmate aplikacije.

Na Bookmate aplikaciji možete uživati u serijalu “365 priča za laku noć”, ali i mnogim drugim pričama koje se kriju na stranicama dečijih knjiga.

Da li ste čuli za “Narod iz Tepiha”? Ovaj urnebesni, mudri roman prvo je delo fenomenalnog ser Terija Pračeta, objavljeno 1971. godine. Mnogo godina kasnije, ser Teri ga je revidirao. U ovo izdanje uključeni su prerađeni tekst romana i ekskluzivna priča: preteča Naroda iz Tepiha, iz pera sedamnaestogodišnjeg pisca u povoju, koji će postati jedan od najomiljenijih pripovedača na svetu.

U početku nije postojalo ništa do beskrajne ravnine. Onda je došao Tepih…

To je stara priča koju svi znaju i vole. Ipak, u Tepihu žive raznorazna plemena i narodi, i tamo upravo sada nastaje jedna nova priča. Priča o Grozi, koja seje pustoš po Tepihu. Priča o krtarima žednim moći i o dva brata koja, kada im Groza sravni selo sa zemljom, kreću u pustolovinu nad pustolovinama.

Bajke su neophodne i deci i roditeljima. Deci – da bi pričom koja se odigrava u svetu koji ne postoji razumela svet oko sebe, roditeljima – da ne zaborave ono što je vredno u životu. Na Bookmate aplikaciji imate “Srpske narodne bajke”. Ovim uzbudljivim i čudnim pričama uvek ćemo se vraćati jer nas podsećaju na to da ne treba odustajati od svojih snova.

Uđite u čudesne prostore najlepših srpskih bajki, od kojih je svaka pravi dragulj u kruni našeg nasleđa: “Čardak ni na nebu ni na zemlji”, “Nemušti jezik”, “Baš-čelik”, “Zlatna jabuka i devet paunica”, “Međedović”, “Đavo i njegov šegrt”, “Aždaja i carev sin”, “Zmija mladoženja”, “Usud”, “Ćela”, “Biberče”, “Carev zet i krilata baba”, “Tri prstena”, “Laž za opkladu”, “Devojka cara nadmudrila”, “U laži su kratke noge”.

Svako je pametan na svoj način. Ali ako sudiš o ribi po njenoj sposobnosti da se popne na drvo, ona će čitav život provesti misleći da je glupa.

Ali je dovoljno sposobna da prevari mnoge. Svaki put kad se upiše u novu školu uspeva da sakrije da ne zna dobro da čita. Umorna je od toga što zbog disleksije svi misle da je „spora“ ili da je „gubitnik“, ali nema snage da zatraži pomoć. Međutim, umesto problematične devojčice, njen novi nastavnik vidi u njoj kreativno i oštroumno dete. Kad Ali i novi nastavnik budu međusobno uspostavili poverenje, sve će se promeniti…

“Riba na drvetu” je emotivna priča koja se obraća svima onima koji osećaju da se ne uklapaju u svoju okolinu i koji zbog toga trpe. Zasnovan na ličnom iskustvu, roman Linde Mulali Hant pokazuje da svi mi posedujemo određene talente i da će neuspeh doći samo ako se ne trudimo dovoljno.

Petnaestogodišnji Jan Bibijan je postao uzoran momak: uči francuski jezik i proučava rad motora, studira ineženjerstvo da bi nakon nekoliko godina izumeo novu vrstu leteće mašine. Toj mašini daje ime „Munja“ i njome ispunjava svoj davnašnji san: odlazi na Mesec sa svojim drugom Blatkom.

Na Mesecu upoznaje neobične stanovnike koji žive u četiri neprijateljska carstva. Nakon mnoštva događaja, Jan Bibijan će uspeti da se vrati na Zemlju, otkrivši čudna blaga, nesvakidašnja verovanja, ogromne guštere, čak i — snagu ljubomore.

Pre sam mislila da sam najčudnija osoba na svetu, ali onda sam pomislila da od toliko ljudi na svetu mora da postoji neko baš kao ja, ko se oseća na način na koji se ja osećam.

Ema želi da otkrije svoje pravo lice, bežeći od roditelja i grupe učenika koji maltretiraju sve ostale u školi, bežeći od površnosti koju vidi među prijateljima i njihovog dokazivanja na društvenim mrežama. Ipak, jednom izazovu neće moći da odoli…

Snažna i duhovita, gorkoslatka priča o prijateljstvu i izdajstvu, o odrastanju i prerastanju, o džungli u nama i oko nas. I o imaginarnoj Fridi Kalo.

I za kraj jedna zanimljivost. Godine 1903. Beatriks Poter je dizajnirala i patentirala lutku Zeca Pitera – čime je Piter Zec postao najstariji licencirani lik na svetu.

Srećan vam Međunarodni dan dečije knjige!

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili