Koliko puta vam se dogodilo da vas neka knjiga magnetski privuče zbog sinopsisa koji se nalazi na poleđini njenih korica? Ukoliko je odgovor – mnogo, i ako ste baš kao i ja ljubitelji kratkih proznih tekstova kojima se na direktan, upečatljiv način predstavlja knjiga o kojoj je reč, predstavljam vam jedan od najzanimljivijih sinopsisa koje sam do sada imala prilike da pročitam:
„U davno doba vavilonskih mudraca, opservatorija i zvezdanih nauka, grupa učenjaka pronikla je u tajne svemira. No podaci o svemirskim rastojanjima, mogućnostima međugalaktičkih putovanja i odbrani Zemlje od neblagonaklonih gostiju sahranjeni su kraj Eufrata zajedno s poslednjim mudracem Aršijom Akeldanom i zlatnim idolima Vavilona. Tajna šifra koja otvara vrata ka ovom blagu ostala je sačuvana samo u malom krugu posvećenih, i čeka dan kada će ovaj svet dovoljno napredovati da bude dostojan tog znanja…
Hiljadama godina potom, na obalama Tigra niče jagoda. Ubrana, bačena u kazan sa vlaknima palme, pretvorena u kašu, preobraćena u hartiju, susreće se sa crnim očima tužne lepotice. Jedno ime zapisano komadićem ćumura, nekoliko suza koje će ga izbrisati i poljubac crnooke Lejle koji će kao žig pasti na nevidljivi zapis rodiće u listu hartije ljubav, želju da postane čovek, želju da postane najveći ljubavnik na svetu…
Od Hile do Istanbula, od Istanbula do Rima, severom i zapadom Evrope, vrelim podnebljima Istoka, zaljubljena knjiga vekovima putuje tražeći svoju Lejlu. Menjajući gospodare, upoznajući pesnike i naučnike, velike putnike i moćne ličnosti, praćena lopovima koji žele zlato Vavilona i učenjacima koji žele tajne vavilonskih mudraca, ta knjiga o ljubavi i patnji posmatra kako i sam svet voli i pati – i kako se menja…“
U pitanju je sinopsis koji prati poleđinu knjige pod nazivom „Smrt u Vavilonu, ljubav u Istanbulu“, jednog od najpoznatijih turskih pisaca, Iskendera Pale. Rođen 1958. godine u Turskoj, ovaj nadaleko čuveni autor, doktorirao je na odseku divanske književnosti, vrste književnosti koja se može predstaviti kao kulturna tradicija svih naroda Osmanskog carstva. Iskender Pala ostvario je uspešnu spisateljsku karijeru širom sveta, a njegove knjige prodate su u više stotina hiljada primeraka. Jedan od najpoznatijih romana ovog autora, svakako je i „Smrt u Vavilonu, ljubav u Istanbulu“.
Nakon što sam pročitala više romana iz domena turske književnosti, ono što mogu sa sigurnošću da kažem jeste da sam primetila postojanje zajedničke crte svih navedenih dela, a koja se sastoji u tome što njihovi autori neretko pridodaju osobine ljudi neživim predmetima. S tim u vezi, primena stilske figure pod nazivom personifikacija, koja je nastala još u staroj Grčkoj, izuzetno je prisutna na navedenom geografskom tlu književnosti. Dok su, na primer, u romanu „Kapali čaršija“, turskog autora Fuata Sevimaja, osobine ljudi dobile dve mermerne ploče, Aras i Marica, Iskender Pala je u romanu „Smrt u Vavilonu, ljubav u Istanbulu“, sve ljudske osobine, a ponajviše emocije od kojih je svako od nas satkan, utisnuo u korice jedne knjige koja je ujedno i glavni lik romana.
Naime, baš kao što i sam sinopsis kaže, na obali Tigra, jednog dana, rodila se jagoda. Iz ove voćke koja potiče iz porodice ruža, određenim prerađvačkim sposobnostima, stvorio se list hartije. Kasnije, to isto parče papira pretvoreno je u knjigu ukrašenu minijaturama u kvalitetnom povezu, koja u sebi, pored ljubavi prema crnookoj Lejli, Rukal i ostalim lepoticama, pretočene u priču o Lejli i Kajsu (Medžnunu), zapisanu pre mnogo godina od strane Fuzulija, krije i jednu od najvećih tajni Vavilonskog društva – tajnu svemira. Svako ko je želeo da pronikne u ovu tajnu, morao je najpre da se domogne knjige, a potom i da spozna pravu snagu ljubavi koja je utisnuta između redova dvostiha tog dela.
Sve junake iz ovog romana upoznajemo i doživljavamo upravo kroz oči navedene knjige koja je samu sebe nazvala Kajs, želeći na taj način da se pretvori u osobu i pronađe svoju davno izgubljenu Lejlu. Na tom putovanju, pratimo sve one koji su na bilo koji način došli (slučajno ili namerno) u posed te knjige. Tako, izvesni period provešćemo u staroj biblioteci pod okriljem Fuzulija, zatim u sultanovom haremu zajedno sa Hurem, Mihrimah, Rukal i ostalim članovima tog domaćinstva, da bi potom korice te knjige došle i u dodir sa rimskim papom i njegovim ljudima. Na ovom putu, srešćemo se i sa gusarima, izgubljenim ljubavima, smrću, krijumčarenjem, lažima, prijateljstvima, a ono što sve pobrojano povezuje u jednu celinu, jeste upravo knjiga o Lejli i Medžnunu koja je ujedno i glavni lik romana „Smrt u Vavilonu, ljubav u Istanbulu“.
Roman „Smrt u Vavilonu, ljubav u Istanbulu“, turskog autora Iskendera Pale, iz svega navedenog predstavlja delo zanimljivo za tumačenje, s tim što treba imati u vidu da je isti zamišljen kao pogled na svet iz ugla jedne knjige, te se čitaocima slike smenjuju u fragmentima, baš kao da se lista stari fotoalbum i na taj način saznavaju uspomene jedne porodice.
A da li je knjiga o Lejli i Medžnunu uspela da postane Kajs i pronađe svoju ljubljenu, ostaje na vama da saznate.
Pročitajte i
- Knjige Bookmate preporuka: Smisao života jednog psa Duboko dirljiv i oplemenjujući roman, pun života poput svakog psa
- kolumne Ovo nikako nisam ja: Instagram drama Dorijana Greja Da li su tehnološki napredak i društvene mreže svima omogućili da budu Dorijan Grej svog života?
- Knjige Knjige koje će nam ulepšati Novu 2024. godinu Nova 2024. godina se već opasno zahuktava, a izdavači polako izlaze sa spiskovima izdavačkog plana za ovu godinu. Čitaćemo od autobiografije Britni Spirs do Parsonsa i Nesbea
- Knjige Knjiga za dobro praznično raspoloženje Iako se čini da sjaj novogodišnjih praznika polako nestaje, Božić je na vidiku i knjige koje su mnogi autori napisali inspirisani ovim divnim porodičnim praznikom
- kolumne Čovek po imenu Bakman, za sve uznemirene ljude Pitko, vedro i iskreno Bakman me je u svakoj svojoj knjizi vodio putem upoznavanja suštine i skrivene dobrote kod ljudi
- Knjige Najčitanije i najslušanije knjige na Bookmate servisu u 2023. godini Deca zla Miodraga Majića, Priča završava s nama Colleen Hoover i Uhvati zeca Lane Bastašić su knjige koje ste najviše voleli i čitali u godini koja odlazi