Ispod čuvene kupole Beogradskog sajma knjiga / Foto: BETAPHOTO/EMIL VAS/EV ( Arhiva)
Ispod čuvene kupole Beogradskog sajma knjiga / Foto: BETAPHOTO/EMIL VAS/EV ( Arhiva)
Adrijana Jevtić |

Sajam knjiga kroz istoriju

Prvi jugoslovenski sajam knjiga zapravo je održan u Zagrebu 1956.godine, a najavljen je u Politici tek mesec dana ranije i to je bila još samo jedna vest više

Bez obzira na sve političke i ekonomske nedaće koje su se dešavale najveći brend Beograda je uvek opstajao – sajam knjiga ništa nije moglo u potunosti da poremeti. Sve do sada. Globalna pandemija je narušila tradiciju dugu preko šezdeset godina i svi ljubitelji ove manifestacije svetskih razmera već drugu godinu za redom ostaju bez svoj omiljenog događaja u godini. Zato prošetajmo zajedno kroz istorijat u nadi da će sledeća godina doneti nazad onu najlepšu nedelju oktobra – nedelju Sajma knjiga.

Prvi jugoslovenski sajam knjiga zapravo je održan u Zagrebu 1956.godine, a najavljen je u Politici tek mesec dana ranije i to je bila još samo jedna vest više među onim ostalima iz oblasti kulture. Sajam je okupio goste iz 16 zemalja, 54 izdavača i mnoge slavne pisce, između ostalog i Iva Andrića koji će u godinama koje slede biti najzapaženija ličnost Sajma knjiga.

Ivo Adrić potpisuje knjige na Sajmu / Izvor: sajamknjiga.rs
Ivo Adrić potpisuje knjige na Sajmu / Izvor: sajamknjiga.rs

Već sledeće godine, 1957. Sajam se seli u Beograd. Održao se krajem oktobra, bio je propraćen katalogom i trajao je šest dana. Knjige je izložilo oko 60 domaćih i 36 stranih izdavača. Od tada se Sajam knjiga održava uvek u isto vreme na istom mestu.

Za razliku od 1956.godina kada je Sajam posetilo desetak hiljada posetilaca, 1961.godine je taj broj prešao 150.000. To je bila godina kada je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu i njegove knjige su bile među najtraženijima. Broj izlagača i gostiju je rastao, Sajam su pratile razne izložbe, veliki popusti i različiti programi. Čak je i železnica davala popust na karte za sve one koji su krenuli put Beograda na sastanak sa knjigom.

Međutim, 1967.godina je donela veliku krizu u svetu izdavaštva i nastala je opšta borba za knjigu i kulturu. Velika privredna reforma je dovela do toga da se izdaje mali broj novih knjiga te je prodaja bila uspešna samo zahvaljujući starim naslovima. Mnogi izdavači su morali da se odreknu kvaliteta zarad opstanka i bolje prodaje.

Podaci govore da se u prvoj deceniji održavanja sajma najviše čitala beletristrika, a zatim i poezija i esejistika, a posebno su bili traženi udžbenici za učenje stranih jezika.

Iako je sedamdestih godina televizija bila u usponu Sajam je uspeo da je nadmaši i uprkos velikoj nestašici papira, visokoj ceni štampe i niskih tiraža da okupi još veći broj posetilaca i izlagača.

Prvu polovinu osamdesetih su obeležile velike pobune. Po prvi put se desilo da nijedna državna insitucija nije podržala Sajam knjiga, a tradicija da neko iz oblasti politike otvara manifestaciju je prekinuta 1988.kada je to učinila Desanka Maksimović i od tada Sajam knjiga otvaraju književnici.

Pogledajte ovu ogromnu količinu tajni oko sebe! Na Sajmu knjiga se uvek osetim više tužna nego radosna: Da poživimo stotine godina, ne bismo stigli otvoriti sve ove školjke bisera ljudske misli, pune vatre srca i oluja mašte. – Desanka Maksimović

Dejvid Van, jedan od gostiju Sajma 2019.godine / Izvor: sajamknjiga.rs
Dejvid Van, jedan od gostiju Sajma 2019.godine / Izvor: sajamknjiga.rs

Period devedesetih je bio najteži i tada se Sajam nije mogao pohvaliti ni prodajom ni posetom. Više nisu dolazili ni gosti iz inostranstva, a izlagači koji su donedavno bili domaći više nisu učestvovali. Sve manje se plasirala književnost dok su štandove okupirale knjige političke tematike. 1992. Televizija Beograd nije čak ni prenosila otvaranje Sajma, a takođe ni dodelu nagrade za roman decenije “Hazarski rečnik” Milorada Pavića.

Nakon teškog i mučnog period Sajam konačno počinje da se oporavlja 1996.godine i ponovo dobija svoj stari oblik. Od 2002. godine Beogradski sajam knjiga ima i svog počasnog gosta – zemlju čija se književnost i izdavačka produkcija posebno prezentuju. Zemlja počasni gost dobija istaknuto mesto na Sajmu knjiga i ima mogućnost da predstavi svoju kulturu, izdavaštvo, prevodioce i sve one koji na različite načine imaju vezu sa književnošću.

Danas je to slobodno mogu reći praznik svih knjigoljubaca, ta jedna nedelja u godini kada se svi izgubimo ispod čuvene kupole i uronimo u more novih i starih izdanja, kada ne gledamo na sat već smo u stanju da lutamo celog dana između štandova opijeni najlepšim mirisom na svetu – mirisom knjige.

Sajam knjiga predstavlja jedno divno središno mesto na kojem mogu samo da sretnem pisce koje poznajem i da vidim, pregledam i upoznam se sa celokupnom domaćom produkcijom. Dakle, Sajam knjiga je najdivnije vreme za mene u Beogradu. – David Albahari

Jedan od gostiju poslednjeg sajma knjiga održanog 2019.godine je bio pisac Dejvid Van te vam preporučujem njegovu knjigu “Legenda o samoubistvu” koja je osvojila čak 11 književnih nagrada i postala međunarodni bestseler nakon što 12 godina nijedan agent nije želeo da je ponudi nijednoj izdavačkoj kući.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili