Foto: https://janeaustenlf.org/jane-austen-and-literacy
Foto: https://janeaustenlf.org/jane-austen-and-literacy
Milica Stojiljković |

Priča o vanvremenskoj Džejn Ostin

Autorka romana "Gordost i predrasuda" smatra se važnim delom engleske književnosti, ali su i van književnih krugova njeni romani izuzetno čitani. Džejn je pokazala svima da žene takođe mogu da pišu i imaju odlične veštine – ne samo podjednako dobre kao muškarci, već u nekim slučajevima i bolje.

Džejn Ostin je jedna od najpoznatijih književnica ikada. Rođena je u 18. veku i živela do početka 19. Za svega 41 godinu života, ostala je upamćena po mnogobrojnim romanima, po kojima su snimani filmovi, serije i koje su postali kultni.

Potiče iz Velike Britanije, mesta Stiventon gde je živela čitavog života. Uprkos tome što je živela sa šestoro braće, bila je bliska samo sa jednom sestrom koju je imala.

Upravo njena sestra zaslužna je za to što mi danas imamo okvirnu sliku o tome kako je Ostinova izgledala. Ona je izradila skicu, koja nije toliko jasna, ali je pružila uvid i doprinos da se, pored dela Džejn Ostin, upamti i njen lik. Ta skica danas se nalazi u muzeju u Londonu.

S obzirom na doba u kom je odrastala, imala je priliku za odlično obrazovanje. Završila je osnovno obrazovanje u školi za devojke, prvo u Oksfordu, a kasnije na drugim mestima. Rano se posvetila pisanju, te je uspela da ostavi više dela iza sebe, uprkos tome što nije dugo živela.

Kao i sve žene koje su imale veće ambicije nego što su to smele po tadašnjim društvenim normama – Džejn je objavljivala svoje priče anonimno. Ipak, iako su njeni romani doživljavali tokom godina ogroman uspeh, tištilo ju je što nije bila u mogućnosti da se kreće u književnim krugovima.

Džejn je kroz svoja najpoznatija dela kritikovala društvo. Na primer, „Ema“ je neretko citirana zbog svoje forme koja je okarakterisana kao savršena, a i dan danas kritičari pokušavaju da pronađu sva potencijalna značenja u njenim komentarima koje šalje kroz knjige.

Neka od najpoznatijih dela su: „Razum i osećajnost“, „Gordost i predrasude“, „Mansfild park“, „Ema“, „Nortengerska opatija“ i „Pod tuđim uticajem“. Ima i nekolicinu kraćih dela (poput „Tri sestre“).

Danas se smatra važnim delom engleske književnosti, ali su i van književnih krugova njeni romani izuzetno čitani. Džejn je pokazala svima da žene takođe mogu da pišu i imaju odlične veštine – ne samo podjednako dobre kao muškarci, već u nekim slučajevima i bolje. Ona je, kroz romane, dala uvid i u položaj žena i stanje koje je vladalo u tadašnjem društvu.

Na mestu gde je živela, danas postoje muzeji. Osim velikog broja serija i filmova rađenih po njenim delima. Najviše ekranizovano delo je naravno, šta drugo do – „Gordost i predrasude“. Mnogi likovi poput onih iz serijala o „Dnevnik Bridžet Džouns“ inspirisani su ovim romanom, a takođe imamo i Aleksandru Poter koja se u knjizi „Moj gospodin savršeni“ poziva na čuvenog gospodina Darsija.

Na pitanje zašto vole Džejn Ostin, ljudi imaju zanimljive odgovore, a ja ću sa vama danas podeliti neke od njih.

- stil pisanja i njen smisao za humor

- “dala nam je Darsija“ da maštamo o njemu“

- ima odlično poznavanje ljudske prirode

- posle toliko godina i izmena u društvenim normama, Džejn se i dalje čita.

Veoma interesantno – njena vrednost ne prolazi. I dan danas ima značaj i odoleva vremenu, a ta univerzalnost omogućila je da je nazovemo klasikom, nečim što je prošlo test vremena i što je bez sumnje kvalitetno.

Zanimljivosti: Romani Džejn Ostin čitani su vojnicima u Prvom svetskom ratu kako bi ih opustili i delovali protiv stresa.

Pre svega, Džejn je bila hrabra i koristila svoje umeće da radi ono što voli u vremenu u kom je to za ženu bilo izuzetno teško. Njen uticaj i značaj danas je neosporiv, a ne možemo ni da zamislimo koliko bi izvanrednih priča ugledalo svetlost dana ili koliko više naučnih otkrića bi se desilo da su žene, hrabre i talentovane poput Ostinove, imale svoju rođenjem zasluženu jednakost i pravo mišljenja i glasa.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili