Dan nakon što se proslavlja zvaničan početak proleća a ujedno i Međunarodni dan sreće ustanovljen odlukom Ujedinjenih nacija 2012. godine na predlog Kraljevine Butan, svuda u svetu pažnja se posvećuje delima u stihovima, odnosno poeziji.
Ove nedelje, tačnije 21. marta 2022. godine obeležava se dan poezije na međunarodnom nivou, imajući u vidu da je odlukom Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO), još 1999. godine navedeni martovski dan određen danom kada se poseban značaj pridaje poeziji. Njegova osnovna svrha, prema sprovedenim istraživanjima, jeste promovisanje ovog, danas pomalo i zapostavljenog književnog roda, u kom se pesnici pretežno izražavaju kroz rimu i stihove.
Najstarije književno delo – „Ep o Gilgamešu“, odnosno sumersko-akadski ep poreklom iz dinastije Uruka (oko 2700. godine p.n.e.), zapisan je u formi koju danas nazivamo jednim imenom – poezija. Isto tako, dela koja se mogu svrstati u kategoriju najstarijih zapisa, „Ilijada“ i „Odiseja“, datiraju iz VIII veka pre nove ere, a veruje se da ih je napisao Homer. Zanimljivo je da su i ova dva junačka epa, od kojih jedan govori o padu Troje, a drugi o Odisejevom mučnom i trnovitom putovanju ka Itaci, zapisana u stihu, te da je postojao i poseban praznik, pod nazivom Panatinski praznik, kada su se naglas recitovale Homerove pesme.
Iako se, dakle, poezija smatra najstarijom vrstom književnosti, imajući u vidu da su se ljudi na raznim vrstama papirusa i sličnim materijalima, prevashodno izražavali u stihovima, danas je ona u velikoj meri izmenila svoj oblik i često se krije u senci svoje sestre bliznakinje – proze.
Međutim, njen značaj svakako je nesporan, a da je to tako, svedoči i činjenica da se 21. marta svake godine širom sveta, ovaj dan, obeležava na različite načine.
Tako, na primer, Kulturni centar Beograda osmislio je manifestaciju pod nazivom Svetski dan(i) poezije, čiji cilj je promovisanje mladih pesnika kroz spajanje stihova sa vizuelnim identitetom, kao svojevrstan sudar umetnosti, pri čemu se navedeno vrši na relaciji Beograd-Novi Sad pod sloganom „Brže od voza!“
Matica srpska je takođe 21. mart posvetila stihovima, i to tako što je glavna tema svečanog programa bio Peter Handke, austrijski nobelovac, koji je ujedno počasni član ove književne institucije. Handkeova dela dostupna su za čitanje i na bookmate aplikaciji.
Društvo književnika Vojvodine, petnaestu godinu zaredom, promoviše poeziju kroz manifestaciju povodom ovog međunarodnog dana, a koja za cilj ima podizanje svesti o značaju navedene književne vrste izražavanja. Način na koji se odaje počast stihovima od strane ovog udruženja, jeste online recitovanje i čitanje pesama na brojnim jezicima, poput srpskog, mađarskog, slovačkog, rumunskog i španskog.
Bookmate Žurnal, povodom Međunarodnog dana poezije, pažnju posvećuje domaćim pesnicima i književnicima, a ova manifestacija nikako ne može da prođe bez osvrta na jednog od naših najpoznatijih književnika – Ljubivoja Ršumovića.
Rođen 1939. godine u Ljubišu, naselju u Zlatiborskom okrugu, ovaj nadaleko poznat autor brojnih priča i pesama namenjenih deci (ali i odraslima), osnivač je Fondacije Ršum, koja za cilj ima pružanje podrške deci i mladima u pogledu razvoja njihove mašte, kreativnosti i afiniteta kroz saradnju sa poznatim piscima i pesnicima. Ljubivoje Ršumović, osnivač je i Odbora za zaštitu prava deteta Srbije u sklopu neprofitne organizacije koja funkcioniše pod nazivom „Prijatelji dece Srbije“, a koju čine roditelji, nastavnici i stručnjaci za rad sa decom.
Ciljevi navedene organizacije jesu srećno i bezbrižno detinjstvo, a to je upravo moja prva asocijacija na našeg Ršuma, koga ću zauvek pamtiti kroz njegovo autorsko delo, emisiju Fazoni i fore, emitovanu dugi niz godina na nacionalnoj televiziji. U pitanju je ciklus emisija zabavno-poučnog karaktera, a meni i dan-danas u glavi odzvanjaju stihovi:
„Sunce ima pege,
Mesec ima bore,
A šta deca imaju –
Fazone i fore!“
Ršumove stihove možete čitati na bookmate aplikaciji, a mnogo sam se obradovala kad sam videla da naš osamdesettrogodišnjak i dalje neguje dete u sebi, kao i da je prisutan na instagramu pod nazivom ljubarsumofficial. Opis na njegovom instagram profilu sve govori, on o sebi kaže sledeće – „Pesnik svačiji, ali ako mora biti nečiji, onda svakako dečiji“.
Do sledećeg teksta, odjavljujem se uz:
„Nek ti uši stalno zvone,
Slušaj fore i fazone,
Da se more i brige sklone,
Gledaj fore i fazone“.
Pročitajte i
- Knjige Bookmate preporuka: Smisao života jednog psa Duboko dirljiv i oplemenjujući roman, pun života poput svakog psa
- kolumne Ovo nikako nisam ja: Instagram drama Dorijana Greja Da li su tehnološki napredak i društvene mreže svima omogućili da budu Dorijan Grej svog života?
- Knjige Knjige koje će nam ulepšati Novu 2024. godinu Nova 2024. godina se već opasno zahuktava, a izdavači polako izlaze sa spiskovima izdavačkog plana za ovu godinu. Čitaćemo od autobiografije Britni Spirs do Parsonsa i Nesbea
- Knjige Knjiga za dobro praznično raspoloženje Iako se čini da sjaj novogodišnjih praznika polako nestaje, Božić je na vidiku i knjige koje su mnogi autori napisali inspirisani ovim divnim porodičnim praznikom
- kolumne Čovek po imenu Bakman, za sve uznemirene ljude Pitko, vedro i iskreno Bakman me je u svakoj svojoj knjizi vodio putem upoznavanja suštine i skrivene dobrote kod ljudi
- Knjige Najčitanije i najslušanije knjige na Bookmate servisu u 2023. godini Deca zla Miodraga Majića, Priča završava s nama Colleen Hoover i Uhvati zeca Lane Bastašić su knjige koje ste najviše voleli i čitali u godini koja odlazi