Serijal Mračna tkanja Filipa Pulmana / foto: Deana Malek
Serijal Mračna tkanja Filipa Pulmana / foto: Deana Malek
Deana Malek |

Zbog čega se trilogija Njegova mračna tkanja mora naći na vašoj listi za čitanje?

Ovaj planetarno poznati serijal, koji je nedavno dobio i svoju ekranizaciju u formi serije, napisao je engleski pisac Filip Pulman

Trilogiju „Njegova mračna tkanja“ čine knjige „Severna svetlost“, „Čudotvorni nož“ i „Ćilibarski durbin“, a ovaj planetarno poznati serijal, koji je nedavno dobio i svoju ekranizaciju u formi serije, napisao je engleski pisac Filip Pulman.

Govoreći o tome gde je pronašao inspiraciju za pisanje, Pulman je izjavio: „Ukrao sam ideju iz svake knjige koju sam pročitao. Moje načelo u istraživanju za roman glasi – čitaj kao leptir, a piši kao pčela, i ako ova priča sadrži imalo meda, to je samo zbog odličnog nektara koji sam pronašao u delima boljih pisaca“. U skladu sa navedenim, bez sumnje bih rekla da trilogija „Njegova mračna tkanja“ sadrži veliku količinu najukusnijeg meda koji bi svi, bez obzira na čitalački ukus, trebalo probati.

Čitaj kao leptir, a piši kao pčela, i ako ova priča sadrži imalo meda, to je samo zbog odličnog nektara koji sam pronašao u delima boljih pisaca.

Načelno, Filip Pulman doneo je priču iz žanra YA (youg adault) fantastike, međutim, ova trilogija prevazilazi sve postavljene okvire navedenog književnog žanra. Ono što je zajedničko za sva tri romana, jeste spoj teologije, religijskih učenja i osnovnih biblijskih postulata s jedne strane, i magijom protkanih, izmaštanih svetova, s druge strane. Samim tim, može se reći da je ova trilogija sudar dva elementa koja i dan-danas ne funkcionišu jedan bez drugog, a to su crkva i država. Zbog svog doprinosa književnosti, nimalo ne čudi činjenica da je Filip Pulman, za prvi deo trilogije pod nazivom „Severna svetlost“ osvojio Karnegijevu medalju za književnost, nagradu koja se jednom godišnje dodeljuje za značajna dela napisana na engleskom jeziku u oblasti knjiga za decu i/ili tinejdžere.

Sadržinski, Pulmanova trilogija govori o dvanaestogodišnjoj devojčici Lajri Belakvi i njenom životu kao siročeta u koledžu Džordan, koja na samom početku, vođena svojom dečjom radoznalošću, saznaje neobične informacije o fenomenu pod nazivom Prah i severnoj svetlosti aurori borealis. Pod dejstvom tih saznanja i spletom određenih okolnosti, Lajra kreće na put ka severu kako bi stala na put ozloglašenim Glodarima, koji intercizijom odvajaju daimone od dece. Daimoni, u Pulmanovom svetu predstavljaju životinje koje su vezane za svakog čoveka, a metaforički posmatrano, oni su zapravo neodvojivi deo duše svakog pojedinca i na neki način fizički pokazuju unutrašnje osobine svojih vlasnika. Tako, ukoliko nečiji daimon ima oblik zmije, ili na primer, mačke, odmah se može naslutiti kakav može biti njegov čovek. Zanimljivo je da daimoni dece imaju sposobnost uzimanja oblika bilo koje životinje, dok daimoni odraslih uzimaju određenu, konačnu formu i više se ne mogu menjati. U takvom svetu, u kom su duše svih ljudi spolja, i vidljive u formi različitih životinja, dolazi do sudara veštica, anđela, medveda, cingara, naučnika, dece, mulefa i ostalih stvarnih i izmaštanih stvorenja. U korenu same priče leži drevno predskazanje prema kom je Lajra Belakva predodređena da, pred nekoliko različitih mogućnosti, odabere samo jednu i svojim izborom utiče na budućnost čitavog čovečanstva. Na putu ka tim mogućnostima, pomažu joj mnogi usputni i sudbonosni susreti, a jedan od najvažnijih jeste onaj koji je doživela sa dečakom po imenu Vil Pari. Čitava trilogija otvara vrata ka više različitih svetova, od kojih su neki lagodni za život, dok su drugi sasvim opaki, jer su ih nastanile ozloglašene spektre…

Ukoliko nečiji daimon ima oblik zmije, ili na primer, mačke, odmah se može naslutiti kakav može biti njegov čovek. Zanimljivo je da daimoni dece imaju sposobnost uzimanja oblika bilo koje životinje, dok daimoni odraslih uzimaju određenu, konačnu formu i više se ne mogu menjati.

Ukoliko se i dalje premišljate da li da pročitate trilogiju „Njegova mračna tkanja“, u nastavku teksta slede razlozi zbog kojih nikako ne smete propustiti ovaj serijal:

Iz biblijskog učenja, Adam i Eva su bili prvi muškarac i žena koje je stvorio Bog, a koji su, prema knizi Postanja, uprkos zabrani, pojeli jabuku sa Drveta poznanja dobra i zla. Od tog trenutka, Adam i Eva postali su prokleti i prognani su iz Edena, rajskog vrta. Filip Pulman je uzeo ovaj motiv i razradio ga kroz težnju Crkve da spreči decu u njihovoj želji da postanu razumni odrasli ljudi, željni znanja, nauke i istraživanja, praveći ih naivnim i bezbrižnim, a sve radi lakše kontrole i sveopšte manipulacije. Sam čin uzimanja zabranjenog voća sa drveta, manifestovan je i kroz motiv uzimanja marcipana nekadašnje monahinje, a današnje naučnice, i motiv deljenja voćke na samom kraju trilogije.

Filip Pulman se u ovoj trilogiji bavi i relacijom dečje nevinosti i njenom putu ka sazrevanju. Tu na scenu stupaju skriveni motivi koji se kriju iza procesa poznatijeg pod nazivom intercizija, kojim se odvajaju daimoni od dece. Crkva konstantno nastoji da zaustavi bilo kakvo sazrevanje, kako bi mogla da kontroliše pojedince i utiče na sudbinu svakog od njih.

Sve ono što povezuje pregršt motiva i tema sadržanih u Pulmanovoj trilogiji, jesu – sazrevanje, sudbina, ljubav, fizički dodir i želja za znanjem i naukom. U skladu sa navedenim postulatima, Pulman je kreirao brojne likove, od kojih je svaki sjajan nosilac određenog elementa priče.

Jedan od vodećih motiva trilogije jeste i Prah, koji predstavlja naziv za elementarne čestice koje se vezuju za čovekovu svest. Ove čestice posebno bivaju privučene od strane jedinki nakon sazrevanja, a Crkva ih usko povezuje sa prvim grehom. Pod navedenim nazivom, pomenute čestice sreću se u Lajrinom svetu, dok se u ostalim svetovima (a možda i našem), sreću kao tamna materija, Senke. Jedan od načina komuniciranja sa Prahom jeste putem aletiometra, zlatnog kompasa koji je često praćen i knjigom značenja, budući da je navedeni uređaj sazdan isključivo od slikovitih simbola sa prikrivenim tumačenjima. Sa ovim česticama može se komunicirati i putem kleromantije, odnosno proricanjem sudbine iz kockica ili brojeva.

Sve ono što povezuje pregršt motiva i tema sadržanih u Pulmanovoj trilogiji, jesu – sazrevanje, sudbina, ljubav, fizički dodir i želja za znanjem i naukom. U skladu sa navedenim postulatima, Pulman je kreirao brojne likove, od kojih je svaki sjajan nosilac određenog elementa priče.

Imajući u vidu sve napisano, „Njegova mračna tkanja“ nisu pripovest o dobru i zlu, niti priča o čisto crnoj i beloj boji, ne, ova trilogija predstavlja oazu različitih nijansi ljudskih osobina, karaktera i odluka, i zbog toga je, između ostalog, nesumnjivo vredna čitanja.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili