Miloš Milićević logoped, defektolog / foto: privatna arhiva
Miloš Milićević logoped, defektolog / foto: privatna arhiva

Miloš Milićević: Kroz knjige deca mogu da posete mesta koja postoje samo u pričama

Od septembra mnogi prvaci prvi put će se susresti sa slovima, rečima, rečenicama, knjigama...danas razgovaramo sa logopedom na temu značaja čitanja kod dece

Čitanje razvija jezičke sposobnosti, ali gradi i bolji uspeh u školi, karijeri, životu. Dok su deca mala, treba im redovno čitati kako bi podstakli razvoj govora, tvrde stručnjaci.

S obzirom da je u toku upis u osnovnu školu i da će se od septembra mnogi prvaci prvi put susresti sa slovima, rečima, rečenicama, knjigama…odlučili smo da porazgovaramo sa logopedom na temu značaja čitanja kod dece.

Naš sagovornik je Miloš Milićević, logoped i defektolog. Diplomirao je 2013, a master studije završio 2014. na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu. Od 2016. radi u logopedskom kabinetu Logograd u Zemunu.

Koliko je za kvalitetan razvoj deteta važno obrazovanje roditelja?

Formalno obrazovanje roditelja nije bitan faktor u razvoju dece. Mnogo je važnije da se roditelji posvete svom detetu, da mu pruže potrebnu pažnju, stabilno i stumulativno okruženje u kojem će dete moći da razvija svoje kapacitete.

“U jednom istraživanju od pre 50 godina, procenat dece koja su kasnila u usvajanju govora bio je 8.7%, danas je to slucaj sa oko 70% dece.”

Sa čim se susrećete u praksi? Zašto deca sve više imaju potrebu za tretmanima kod logopeda?

U jednom istraživanju od pre 50 godina, procenat dece koja su kasnila u usvajanju govora bio je 8.7%, danas je to slucaj sa oko 70% dece. Danas živimo brže nego ranije, većina roditelja je opterećena svojim poslom i obavezama uz sve manju pomoć okruženja u odgajanju dece pa je vremena koje možemo da im posvetimo sve manje. Nekada su bake i deke čuvale decu a danas su telefoni i tableti postali najbolje bebisiterke koje nam daju vremena za odmor. Roditelji nažalost i dalje nisu svesni koliko je za razvoj deteta loše da vreme provode prikovani za ekran i kakve to posledice ostavlja na njihov razvoj.

Da li bi čitanje knjige dnevno doprinelo poboljšanju govora kod dece?

Govor se razvija slušanjem i ponovljanjem onog što čujemo a čitanje je svakako jedan od načina na koji možemo da podstičemo razvoj govora kod dece. Dok čitaju, ili im čitamo, deca bogate svoj leksički fond, uče na koji način da grade rečenice, kako da se lepo i pravilno izražavaju.

Majka čita detetu / ilustracija: canva
Majka čita detetu / ilustracija: canva

Šta je stimulativno okruženje za čitanje kod kuće?

Ukoliko želimo da decu zainteresujemo za bilo koju aktivnost, pa i za čitanje, potrebno je da od toga napravimo nešto što će njima biti zanimljivo. Knjige bi trebale da im budu dostupne, da stoje na mestu gde će ih videti i moći sami da uzimaju kad požele. U toku dana treba pronaći vremena da sednemo s decom i zajedno pročitamo priču, porazgovaramo o pročitanom, pitanjima podstičemo dete da razmisli o priči, da pokuša da je prepriča, objasni šta mu je bilo najzanimljivije…

Koliko čitanje pomaže kod semantičke obrade i imaginacije?

Kroz knjige deca mogu da prožive događaje i posete mesta koja postoje samo u pričama, koliki to uticaj ima na razvoj mašte i simboličke igre kod dece nepotrebno je objašnjavati, dovoljno je da se setimo svog detinjstva i svojih igara ili pogledamo decu kako i koliko dugo znaju da se igraju oponašajući događaje koje su čuli ili pročitali i koji su na njih ostavili jak utisak.

“Preduslov za jaku i zdravu emotivnu vezu dete-roditelj je svakako posvećenost deci i njihovim potrebama.”

Da li deca kojoj se roditelji posvete na način da im svakodnevno čitaju imaju i bolji odnos sa roditeljima?

Preduslov za jaku i zdravu emotivnu vezu dete-roditelj je svakako posvećenost deci i njihovim potrebama. To naravno ne isključuje disciplinu i podrazumeva se da se zna ko određuje pravila i postavlja granice dozvoljenog ali ako sa detetom provodimo vreme, zanimamo se i uključujemo u ono što njih interesuje to će naravno imati pozitivan uticaj na odnos dece i roditelja a jos više na njihov socijalni i emocionalni razvoj.

Miloš u radu sa decom / foto: privatna arhiva
Miloš u radu sa decom / foto: privatna arhiva

Čitanje je vrlo kompleksan proces, kako stimulisati dete da samostalno počne da čita?

Interesovanje i ljubav prema čitanju se razvijaju od malena, gledanjem knjiga sa sličicama, ilustracijama, čitanjem priča za laku noć… U predškolskom i  školskom uzrastu, ili ranije, kada deca nauče slova i ovladaju sintezom glasova u reči, može se početi sa ovladavanjem tehnika čitanja. Kada ih usvoje, samostalno čitanje možemo podsticati tako što ćemo zajedno sa njima tražiti priče koje su u skladu sa njihovim interesovanjima, prepričavajući im neki zanimljiv detalj iz priče koji će im privući pažnju. Takođe možemo smisliti igre kojima se proživljavaju događaji iz priče, to će čitanje učiniti zanimljivim i učiniti da sami traže još priča i knjiga.

“Ako čitanju pristupimo na pravi način i približimo ga deci kao nešto izazovno i zabavno, problema neće biti.”

Koje su najčešće greške koje deca prave kada ulaze u svet čitanja?

Ovde ću stati na stranu dece i reći da oni ne greše, grešimo mi, roditelji. Ako čitanju, ili bilo kom drugom problemu pristupimo na pravi način i približimo ga deci kao nešto izazovno i zabavno, problema neće biti, ali ako od toga pravimo obavezu i nešto što rade protiv svoje volje, imaćemo problem.

Da li nedostatak koncentracije može ugroziti čitalačku sposobnost?

Deca sa poremećajem pažnje imaju teškoća da se bilo kojoj aktivnosti posvete u dužem vremenskom periodu, pa tako i čitanju, to je problem kojem treba odvojeno pristupiti i konsultovati se sa stručnjacima na vreme.

Kada je pravi trenutak da dete nauči da čita?

Preduslov za čitanje je da deca nauče da prepoznaju sva slova i ovladaju sintezom glasova u reči, nakon toga se može pristupiti učenju čitanja, ako su zainteresovana čitanje se može rano savladati, već od četvrte godine, ali ih ne treba forsirati ukoliko imaju druga interesovanja, čitanje se uči u školi i prvi razred je pravo vreme za to.

Kažu da je najbolja metoda za učenje kroz igru. Možete li nam dati neke predloge igara za poboljšanje čitanja kod dece?

U početku, dok se tek uvode u proces čitanja, to mogu biti igre u kojima treba da pročitaju jednostavne zadatke (od jedne ili par kraćih reči), npr, da napravimo kartice na kojima imaju nalog koji treba da pročitaju i izvrše (sedi, čučni, pipni nos…), kada nauče da čitaju zadaci se mogu usložnjavati, npr. ’Imam za vas jedno iznenadjenje, ovde piše gde sam ga sakrio, da vidimo ko će ga prvi pronaći.’ U radu sa decom kreativnost je najvažnija tako da pozivam sve roditelje da sami izmisle igre koje će njihovoj deci biti interesantne i koje će ih podstaći da uče da čitaju a da to ne bude učenje već igra.

Za kraj, preporučite nam omiljenu knjigu sa Bookmate servisa.

Jedna od najdražih knjiga mi je roman Dostojevskog “Braća Karamazovi”.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili