Foto: Tijana Janković-Jevrić/ Miss Stills Photography
Foto: Tijana Janković-Jevrić/ Miss Stills Photography
Vanja Gavrovski |

Izdavačka delatnost ima svoje specifičnosti

Zanimanje Milice Ašćerić je kreativno, drugačije, uvek začinjeno novim knjigama i autorima kojima otvara prozor u svet. Milica je diplomirani menadžer masovnih medija, novinar, urednik, marketing i advertajzing menadžer i PR Izdavačke kuće Evro Book. U razgovoru za Žurnal Bookmate govori o promociji knjige kod nas i u svetu.

Kako biste opisali posao kojim se bavite?

Dinamičan, kreativan, inspirativan, zabavan, odgovoran, ponekad naporan i zahtevan, ali u suštini dopada mi se sve u vezi sa izdavaštvom, a najviše sam proizvod – knjiga.

Kakav je osećaj biti deo jednog izdavačkog tima?

Za mene je rad u izdavačkoj kući bio nepoznanica i novi izazov. Kada sam pre dve godine počela da radim u Evro Booku mislila sam da dosta toga već znam iz domena marketinga i PR-a, ali sam se prevarila. Svaka delatnost ima neke svoje specifičnosti koje zahtevaju prilagođavanje novim radnim okolnostima. Bilo je teških momenata, bilo je lepih i uzbudljivih trenutaka, radnih zadataka koji su se sami nametali i onih koje je trebalo uspešno realizovati u hodu. Jednom rečju – borba! Naučila sam da hodam po trnju, da se borim i ojačala na tom putu koji je uvek drugačiji od očekivanog.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

Ujutru me čeka kafica koju kuva naša draga koleginica Rada. Ceo tim je na okupu, dok pijuckamo planiramo radne aktivnosti na dnevnom, nedeljnom, mesečnom nivou… zavisno od ciljeva. Posle tog ustaljenog jutarnjeg rituala odlazim u svoju kancelariju odgovaram na pristigle mejlove i pripremam postove za društvene mreže. Komplet kreativu radim sama. Od dizajna, teksta, odabira kanala kroz koje plasiram poruku… Ažuriram sajt i pratim onlajn prodaju. U stalnoj sam komunikaciji sa novinarima većih medijskih kuća sa kojima preko trideset godina Evro Book gradi uspešnu uzajamnu saradnju. Ako imam isplanirane sastanke za taj dan – održavam ih preko konferencijskih poziva, u obližnjem kafiću ili na lokaciji koju je klijent predložio i to je uglavnom povezano s marketinškim aktivnostima, PR dešavanjima ili konkretnom prodajom. Ako pak imam ugovoreno gostovanje na nekoj televiziji, toga dan nisam u obavezi da idem u kancelariju, jer laptop uvek nosim sa sobom pa se pripremam za emisiju od kuće. Spremam najavu, uvežbavam izlaganje, biram garderobu, odlazim kod frizera, šminkera… Veoma mi je važno, pored toga šta ću reći, i kako izgledam jer je na televiziji pre svega važan vizuelni efekat, a zatim i plasiranje verbalne poruke. Ako želite da ostavite utisak, o svim detaljima treba voditi računa. Trudim se da radim profesionalno i odgovorno. Zbog korone, otkazani su gotovo svi kulturni događaji i promocije knjiga u zatvorenim prostorima, pa sam taj vid dešavanja usmerila na društvene mreže koje nam nude pregršt mogućnosti. Fokus nam je definitvno razvoj naše digitalne mreže i onlajn prodaja putem sajta i drugih e-prodavnica/servisa. Uzbudljivo je i volim kad ima posla, tada vreme proleti i radujem se uvek novim projektima, novim izazovima, novim knjigama.

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Na koji način je danas najbolje ispromovisati novu knjigu potpuno nepoznatog autora?

Učiniti je dostupnom i vidljivom svima! Ako je autor kvalitetan a priča iole dopadljiva preporuka bukstagramera, knjiških influensera, umnogome može pomoći. Kako da je svi vide? Koristim nekoliko trikova: 1. funny content (zabavni sadržaj) koji većina korisnika društvenih mreža voli; 2. decoy (mamac) vežem autora za neku priču koja intrigira javnost i pustim je u etar; 3. recommendation (preporuka) u smislu da je važno ko preporuči knjigu, zato biram adekvatnu i kompetentnu osobu od integriteta koja može preporučiti knjigu ciljnoj grupi kojoj je namenjena; 4. the power of the mass media (moć masovnih medija), sedme sile, nije zanemarljiva i uvek gledam da ih uključim u nove projekte, nova izdanja, predstavljanje mladih i perspektivnih autore, ilustratora, akcijske ponude…; 5. gift for service (poklon za uslugu ili giveaway), deo tiraža novih izdanja izdvajamo za potrebe marketinga i on se poklanja… Zaista je ogroman broj tehnika i trikova, čitava literatura postoji o tome i stalno se nešto menja, jer je razvoj digitalnih medija u ekspanziji. Trendovi se menjaju, kaskamo za svetom ali ne mnogo. Mogla bih knjigu na tu temu da napišem, ali verujem da sam ovom prilikom otkrila taman koliko treba da zadovoljim znatiželju vaših čitalaca.

Kako masovni mediji u Srbiji funkcionišu? Sa kojim se sve izazovima susrećete?

Možda imam sreće pošto sam čovek iz medija, pa donekle lako otvaram vrata manje-više svih većih medijskih kuća. Negde mi pomažu lični kontakti, negde preporuka, a neki novinari i urednici se sami javljaju sa određenim zahtevima, pitanjima i idejama za saradnju. Otvorena sam za sve predloge, nešto može, nešto ne… Uglavnom se trudim da saradnja bude na obostrano zadovljstvo jer samo tako možemo da se radujemo rezultatima i planiramo buduće korake. Duboko verujem da promocija kulture, kulturnih sadržaja, događaja, biblioteka, bibliotekara, knjižara, čitanja, novih knjiga, autora… zauzima i zavređuje mnogo medijskog prostora i pažnje. Ovakvi sadržaji moraju biti prisutna u medijima, posebno u onim sa nacionalnom frekvencijom i to školovani urednici znaju! Javnost ima prava da bude upućena u sve novitete iz domena kulture. Pored šunda i kiča koji nas preplavljuju, velika je odgovornost medijskih kuća ako ignorišu kvalitetan sadržaj koji možda ne donosi gledanost i novac ali je od izuzetnog značaja za javno mnjenje i tu nema dileme.

Koliko su urednici i novinari spremni da ispromovišu novu knjigu? Da li su otvoreni za promociju domaćih autora, pre svega mislim na nove i nepoznate autore?

U trci za tiražima, gledanošću, posetama i jeftinim pričama mnogi mediji su požuteli. Tu nema mesta za knjigu. Dok drugi mediji očekuju ekskluzivu. Nešto što je novo ne mora da bude ekskluzivno i tu je problem. Stariji urednici su skeptični i nepoverljivi jer imaju mnogo iskustva pa sa podozrenjem primaju nove informacije i rukovode se onim: sa proverenom starom pričom nema greške… Mada uvek može da se podvuče. Sa novopečenim novinarima je uvek jednostavnije pošto još nisu zagazili u žabokrečinu cenzure i sa njima se lakše pregovara i dogovara. Sve zavisi, mnogo je tu faktora, ko je kontakt i šta su želje i koji su realni ciljevi. Ako gledamo iz perspektive racia ne bi trebalo nikada da postoji problem dati šansu nekome ili nečemu što je novo u ponudi izdavačkih kuća. Pa gde ćeš veće i kvalitetnije priče od senzacionalne vesti: Nova knjiga u prodaji!

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Da li su mediji najvažnija karika u promovisanju jednog književnog dela?

Sigurno ste čuli: Ako se ne zna, nije se ni desilo! Jesu, ako želimo da ga predstavimo što široj publici i to je posao PR-a, ali nisu neophodni ako je ciljna grupa tog literarnog dela specifična ili ograničena. Opet je to stvar dobre analize tržišta, kompetentnosti osobe koja radi na projektu i strategiji odabira kanala komunikacije. Nećete pogrešiti ni ako primenite sva raspoloživa sredstva, ali ne treba ni ispucati sve adute zarad nečeg što nije dugoročni cilj.

Kakva je vaša saradnja sa autorima? Da li veruju vašoj projekciji kako treba da izgleda kampanja?

Apsolutno mi veruju! Poverenje smo gradili zajedničkim snagama kroz uspešno realizovane poduhvate.

Bavite se i marketingom, koliko dobra reklama utiče na čitalački ukus publike?

Utiče i te kako. Ona govori ko je naša publika, koga želimo da animiramo, indirektno predstavlja kvalitet i cenu proizvoda, daje inpute potencijalnim konzumentima… Ukusi se razlikuju!

Kako zainteresovati čitaoce za novi naslov u uslovima hiperprodukcije?

Razviti brend i reći da je to trend! Šalu na stranu, teško je. Ali ne bi bilo hiperprodukcije da nema hiperknjigoljubaca. To su oni koji revnosno prate sva dešavanja na domaćoj izdavačkoj sceni i zaista kupuju, čitaju i govore, pišu o svim novitetima sa ogromnim samopouzdanjem. Oni su ciljna grupa. Naravno, tu su uvek oni koji zaista vole neki žanr, određenog autora… i kupuju ako ih štivo zanima. Sve je to igra bez granica i lepo se zabavljam!

Šta mislite o društvenim mrežama? Da li book blogeri mogu da pomognu vidljivosti jedne knjige?

Društvene mreže su u ekspanziji i predstavljaju moćno sredstvo za plasiranje reklamnih sadržaja! Jeftino, efikasno, efektivno i merljivo čudo digitalnih medija. Njihov razvoj je neverovatan i popularnost posebno Tik Tok-a beleži najbrži rast. Treba sve koristiti i biti otvoren za novitete ako želite da budete u trci sa svetom i konkurencijom, granice su samo naša predubeđenja. Granice mi postavljamo. Book blogeri su danas najdragoceniji pomoćnici izdavačima i njihov rad uvek treba uvažiti i poštovati. Volim da sarađujem sa njima kad god se ukaže prilika i potreba.

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Da li je knjiga proizvod i zašto nije isto biti PR u fabrici automobila i u izdavačkoj kući?

Knjiga je proizvod, ja volim da dodam, sa dušom! Autor nam poklanja deo sebe, iznosi javno svoje ideje, predaje nam znanje, uči nas na tuđim i možda svojim iskustvima, servira nam bezrezervno gole istine i gnusne laži, otkriva nam neki drugačiji svet… Svaka knjiga je autentična i živa neumiruća tvorevina! Biti PR u izdavačkoj kući je umetnost, a u fabrici automobila, možda, umeće!

Da li knjiga privlači pažnju svojim koricama ili je ipak najvažniji sadržaj, autor, izdavač?

Privući će nas korice, a zadržati sadržaj. Sve može i ne mora biti važno, ali ima od svega pomalo.

Koje su to karakteristike, specifičnosti vaše izdavačke kuće Evro Book?

Trajemo preko tri decenije, više od 60% naslova su knjige za naše najmlađe čitaoce, gradimo i negujemo međunarodnu saradnju sa velikim izdavačima širom sveta, na šta smo ponosni. Takođe, uspešno sarađujemo sa domaćim izdavačima i knjižarima. Ekskluzivni smo izdavač najpoznatijeg serijala o dečaku čarobnjaku Hariju Poteru. S ponosom ističemo uvek dela čuvenih autora poput Sajmona Sibaga Montefjorea, Kena Foleta, Zveve Kazati Modinjani, Junasa Junason i mnogih drugih. Tu su, naravno, i domaći autori, ali više o svemu potražite na našem sajtu evrobook.rs

Pored obrazovanja, ljubavi prema knjizi, koje su to društvene veštine koje treba da ima jedan predstavnik za medije u izdavaštvu?

Treba da poseduje više veština: da govori razgovetno, jasno i smireno; da kontroliše misli i emocije tokom izlaganja; da razvija osećaj za meru, konkretnost i konciznost a opet da bude dovoljno zanimljiv sagovornik; dobar organizator u datim vremenskim okvirima; da vodi računa o govoru tela, mimici i gestikulaciji; da izbaci poštapalice koje pre toga treba da osvesti, meni je trebala stručna pomoć komunikologa; kompetencija i integritet… To su samo neke, možda najvažnije, socijalne veštine. Sve se može naučiti, ali pomaže ako ste daroviti za taj posao; onda i učenje ide brže, a vi bolje i lakše dolazite do željenih rezultata.

Šta je najlepše u vašem poslu?

Knjige i ljudi koje sam upoznala. Poriv za otkrivanje uvek nečeg novog… Učenje! Stalno nešto učim i stalno otkrivam koliko zapravo malo znam, ali sreća je što me to više ne frustrira jer znam gde da nađem informacije koje me zanimaju a da to nije Gugl.

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Kakve knjige, privatno, volite da čitate?

To zavisi od životne faze kroz koje sam prolazila. U svakoj fazi sam volela nešto drugo. Kao baš mala obožavala sam poeziju za decu i bajke, kao školarac lektire, naučnu fantastiku i stripove. Srednja škola, nisam mogla da se iščupam iz kandži klasika. Na fakultetu stručna literatura, beletristika raznih žanrova, čak i horori. U trudnoći sve knjige o vođenju trudnoće iz meseca u mesec, pre i nakon porođaja, sve o roditeljstvu… Sada sam u fazi domaćih autora i istorijskih romana, istorijskih romansi, ljubavnih drama, knjiga za lični razvoj i savremene psihologije, stručne literature… Sve čitam! Nisam fan nekog određenog autora. Knjiga ostavi utisak na mene ili ne, ako radnju pamtim duže od godinu dana kažem da je po mom mišljenju ta knjiga dobra. Nisam kritički nastrojena, ne volim da sebi dajem za pravo da sudim o delima drugih, ako budem objavila svoju knjigu i prošla golgotu kroz koju autori prolaze onda ću možda moći da kažem nešto konkretnije. Mnogo sam blaža na rečima otkad radim u izdavačkoj kući i istinski cenim napor svih u lancu koji marljivo rade kako bi jedna savršena knjiga ugledala svetlost dana.

Koja knjiga je obeležila vaše detinjstvo?

Najlepše bajke sveta, sećam se ljubičastih korica, sada malo poderanih. Tata je čuva kao blago u polici sa starim knjigama. Knjiga o džungli Radjarda Kiplinga, koju sama dobila od druga u trećem razredu za 9. rođendan i to mi je bio omiljeni poklon te godine. Toliko sam bila srećna da sam je držala uspravno na radnom stolu kao ram. Tvrd povez i prelepa korica u boji, Mogli, Balu i Bagira idu kroz džunglu. Da, knjige su oduvek izazivale lepe emocije u meni! Volim knjige!

Šta mislite o digitalnom izdavaštvu? Koliki je, po vama, značaj servisa za čitanje knjiga kakav je Bookmate?

Digitalno izdavaštvo je navodno budućnost koja je, zapravo, sadašnjost, naša stvarnost. Hteli – ne hteli moramo da je prihvatimo i prilagodimo se globalnim zahtevima tržišta u racionalizaciji drugih resursa zarad očuvanja sredine i smanjenja troškova. Ima dosta prednosti, ali ima i pregršt mana s kojima ćemo se boriti u predstojećim danima. Videćemo šta će nam digitalna era još doneti. Spremna sam i čekam. Bookmate, zasigurno, radi pravu stvar u datom trenutku.

Koliko ste zadovoljni koprodukcijom dečjih audio-knjiga koju ste imali sa servisom Bookmate? Voja Brajović je za Bookmate i Evro Book udahnuo novi život knjigama našeg detinjstva?

Prezadovoljni i oduševljena. Voja Brajović je genijalac u svom poslu, uvažen, priznat i cenjen, i zaista da ste mene pitali ko da čita bajke, nisam sigurna da li bih znala da napravim pravi izbor i hvala Bookmate-u na svemu što rade, jer rade profesionalno, odgovorno i s ljubavlju! A  sve su to neophodni sastojci za uspeh.

Koju knjigu sa servisa biste preporučili našim čitaocima?

Možda nešto novije: Krvavu pomoradžu Harijet Tajs, Bračna proba Helen Hoang, Nemačka kuća Anet Hes, Zataškavanje Roberta Skraga, Naći ću te Liz Loler… Za koju god da se odluče, neće pogrešiti.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili