Kada već sve i svašta ima svoj dan, zašto ne bi i kava, bez koje jednostavno ne znamo započeti dan. Kako je kava došla do naših stolova i postala neizostavni dio naših druženja, koje su zanimljivosti vezane uz kavu i koje su najpoznatije kavopije u književnom svijetu…
POVIJEST KAVE
Naširoko se tvrdilo da najranija legenda o podrijetlu kave spominje etiopskog pastira zvanog Khaldi, koji je vodio svoje koze na ispašu i dopuštao im da jedu što nađu. Jedne noći, kada je Khaldi očekivao da će koze već spavati, one su i dalje bile živahne i skakutale okolo. Uskoro je shvatio da su koze jele plodove s obližnjih grmova koje je i Khaldi sam probao i osjetio njihov učinak, neku novu snagu i mentalnu oštrinu.
Dokazi o poznavanju grma kave i umijeća spravljanja kave kao pića povezuju se s ranim 15. stoljećem, kada je kava iz Etiopije prevezena u Jemen, u grad Mocha. Zvuči li vam ime grada poznato? Upravo prema tom gradu nazvana je jedna od danas najpopularnijih načina pripreme kave- kava mocca. Preko arapskog poluotoka – na kojem se tajna pripravljanja kave toliko strogo čuvala da se otkrivanje iste kažnjavalo smrću - kava je stigla i do Osmanskog carstva, gdje se za vladavine Sulejmana Veličanstvenog razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave koji je povremeno čak i zabranjivan jer se smatralo da oduzima previše vremena sultanovim podanicima.
“Kava bi trebala biti crna poput vraga, jaka poput smrti i slatka poput ljubavi.” - Turska poslovica
Za vrijeme osmanskih prodora početkom 16. stoljeća - točnije nakon Mohačke bitke 1526. i opsade Beča 1529. godine – Europa je upoznala kavu. Mirnim putem, komercijalnim rutama preko Sredozemlja, u drugoj polovici 16. stoljeća kavu je u Veneciju iz Egipta donio venecijanski botaničar i liječnik Prospero Alpini.
“Žene su, tražile da se kava zakonski zabrani muškarcima mlađima od 60 godina jer su smatrale da njihovi muževi gube vrijeme, troše previše novaca i pretvaraju se u beskorisne leševe koji ogovaraju više od žena zbog ‘’malo crne, gorke i smrdljive vode’’.”
Kava nije bila tako lako prihvaćena u svim krugovima društva. Naime, talijanski vjernici tražili su od pape Klementa VIII da zabrani kavu jer su je smatrali pićem nevjernika, pritom misleći na Turke koji su bili najpoznatiji po ispijanju kave. Zahtjev za zabranu Klement je oduševljeno odbio nakon što je ispio šalicu kave. Pokušaji zabrane pojavili su se i u Velikoj Britaniji, gdje je djelovala Peticija žena protiv kave. Žene su, naime, tražile da se kava zakonski zabrani muškarcima mlađima od 60 godina jer su smatrale da njihovi muževi gube vrijeme, troše previše novaca i pretvaraju se u beskorisne leševe koji ogovaraju više od žena zbog ‘’malo crne, gorke i smrdljive vode’’. Dodatna sol na žensku ranu bila je i činjenica da ženama dugo vremena nije bio dozvoljen ulaz u kavane osim ako nisu radile kao konobarice. Ipak, usprkos svim pokušajima zabrana i početnim prijekim pogledima na one koji konzumiraju kavu, do kraja 17. stoljeća kavane su bile otvorene diljem Europe i postale omiljena mjesta za druženje. Stoljeće nakon toga, slobodno možemo reći, kava je zavladala svijetom. Svjetska dominacija koja traje i danas, stoljećima nakon.
10 ZANIMLJIVIH ČINJENICA O KAVI
- Država, koja kao najveći svjetski proizvođač kave proizvodi čak trećinu svjetskih zaliha, je Brazil. Na drugom mjestu nalazi se Vijetnam, od kojeg Brazil proizvodi skoro duplo više kave.
- Moguće je predozirati se kavom. Ne zna se točna smrtonosna doza kave, ali najveća zabilježena količina kofeina unesena u organizam u kratkom periodu je 100 grama. Pretpostavlja se da bi između 50 i 100 šalica kave u kratkom roku, ovisno o otpornosti na kofein i tjelesnu građu, moglo imati kobne posljedice.
- Postoje svega dvije vrste kave: Arabica i Robusta.
- Postoji automobil kojeg pokreće kava. Britanski znanstvenici su 2011. godine proizveli automobil koji je postigao brzinu od 96 km/h, čime drži rekord kao najbrže vozilo na biološko gorivo. Zove se Car-puccino.
‘’Kava mora biti vruća poput poljupca djevojke prvog dana, slatka poput noći u njenom naručju i crna kao bijes njene majke, kad za to sazna.’’- Arapska poslovica
- Kava je voće. Zrno kave je sjeme biljke kave, a ovalno zrnce s brazdom po duljini, ono što obično vidimo, je zapravo polovica tog zrna. Plod kave je crvena bobica koja raste na grmovima koji se često nazivaju i kavina trešnja. Plod grma kave sliči trešnji jer rumeni kako dozrijeva i raste u skupinama.
- Svaki dan se ispije oko 2,25 milijardi šalica kave.
- Najveća šalica kave skuhana je u Kolumbiji 2019. godine. U šalici je bilo nevjerojatnih 22.739 litara kave.
- U 16. stoljeću u Konstantinopolu, žena je imala pravnog temelja za rastavu braka ako je muž ne bi opskrbio dovoljnom količinom dobre kave.
„Ako je ovo kava, molim vas, donesite mi čaj; ali ako je ovo čaj, molim vas, donesite mi kavu. ”- Abraham Lincoln
- Najveći svjetski potrošači kave po glavi stanovnika su Skandinavci. Ipak, na tronu se nalaze Finci koji po glavi stanovnika godišnje konzumiraju čak 12,5 kilograma kave. Prema nekim istraživanjima, 6% Finkinja i 14% Finaca popije i više od 10 šalica dnevno!
- Najsočniju zanimljivost smo ostavili za kraj- najskuplja kava dobiva se iz izmeta! Kopi Luwak najskuplja je kava na svijetu, a dobiva se tako da zrna posebno probrane kave prođu kroz probavni trakt azijskog cibeta, životinjice slične mački. Godišnje se proizvede tek oko 450 kilograma ove kave, a cijene mogu ići i do tisuću eura po kilogramu.
KAVOPIJE U KNJIŽEVNOM SVIJETU
Bio bi grijeh započeti tekst o najvećim kavopijama u književnom svijetu i prvog ne spomenuti Honorea de Balzaca, čija je konzumacija kave postala gotovo jednako slavna kao i njegova djela, Chagrinska koža, Sjaj i bijeda kurtizana i Otac Goriot. Brojne su tvrdnje da je Balzac ispijao čak i do 50 šalica kave dnevno, iako postoji malo povijesnih podataka koji bi potvrdili tu brojku. Dovoljno je reći da je svoje piće smatrao ključnim dijelom svog kreativnog procesa, a njegovo uobičajeno konzumiranje kave - često i na prazan želudac - vrlo vjerojatno je imalo udjela i u njegovoj ranoj smrti u dobi od 51 godine.
“Kava u Engleskoj uvijek ima okus kemijskog eksperimenta.” - Agatha Christie
Louisa May Alcott nikako nije bila žena koja je bila voljna dugo čekati svoju šalicu kave jednom kad ju je zatražila. Romani Male žene, Mali muškarci i Dječaci gospođe Jo njezina su najpoznatija djela, a nerijetko ćete pronaći i slavnu autoričinu izjavu kako bi radije popila kavu nego primila kompliment.
Profesionalni život Wolfganga von Goethea, vjerojatno najveće ličnosti u modernoj njemačkoj književnosti, bio je iznimno bogat; osim što je bio pisac, scenarist, pjesnik i kritičar, Goethe je svoje vrijeme povremeno provodio kao znanstvenik i direktor kazališta. Bi li to sve bilo moguće bez neke tekuće motivacije koja bi mu pomogla izdržati dan? Teško. Goethe je navodno obožavao kavu, ali se istovremeno borio i s nesanicom. Srećom, u njegovom krugu prijatelja nalazio se i kemičar Friedlieb Ferdinand Runge, poznat kao prva osoba koja je izolirala kofein iz zrna kave 1820. godine.
Iako sigurno nije u to vjerovao, učinci kave, kako ih je opisivao engleski pisac Terry Pratchett, graničili su s putovanjem kroz vrijeme: ‘’Kava je način krađe vremena koje bi po pravu trebalo pripadati vašem starijem ja.’’ Sigurno je da su Pratchettova djela - serija priča iz Svijeta Diska ili roman Dobri predznaci, kojeg je napisao s prijateljem Neilom Gaimanom, su samo dio opusa – nastajala uz pristojne količine kave.
“Što bi na svijetu moglo biti luksuznije od kauča, knjige i šalice kave”. - Anthony Trollope
‘’Mogao bih se smiriti u stanju ravnomjerne potištenosti i pomiriti se s kavom.’’ Sudeći po citati iz njegovog romana David Copperfield, Charles Dickens također je uživao u napitku od čarobnih zrnaca. Savršeno je smisleno da je trebao kofein kako bi uspješno popratio svoj stresni raspored, obzirom da je istovremeno uvijek pisao više knjiga.
Japanski pisac Haruki Murakami postigao je svjetsku slavu sa svojim kratkim pričama, romanima i esejima. Njegova djela sežu od nadrealne fikcije, preko magičnog realizma, do postmodernizma. Njegova najpoznatija djela su Norveška šuma, Kafka na žalu, Moj slatki Sputnik i 1Q84. U jednom od svojih djela, Murakami je napisao: ‘’Stanom je ubrzo zavladao svježi miris kave, miris koji dijeli noć od dana.’’ Samo ovaj redak jasan je dokaz da mu primamljiva aroma svježe pripravljene kave nije bila strana i da ju je učinio ne samo dijelom svog procesa pisanja, nego i predmetom samog pisanja.
Tijekom svoje duge spisateljske karijere, kralj horora imao je brojne poroke, neki čak mnogo opasniji od drugih. Srećom, nakon što je iz svog života iščistio one razornije ovisnosti, Stephen King sada je slobodniji uživati u nadahnjujućim učincima kave. U svojoj knjizi ‘’_On Writing: A Memoir of the Craft’_’, King je napisao: ‘’Čitanje u krevetu može biti raj, pod pretpostavkom da možete dobiti pravu količinu svjetla na stranici i da niste skloni prolijevanju kave ili konjaka po plahtama.’’