Bookmate
Bookmate
Bookmate / Wikipedija |

Najbolji ljubavni romani svih vremena

Postoje knjige koje su trenutno aktuelne, knjige koje nisu izgubile na književnoj vrednosti bez obzira na protok vremena, i knjige kojima se ponovo vraćamo. Pred vama je lista najboljih ljubavnih romana.

Ljubavni romani imaju magnetizam koji privlači milione čitalaca. Priče između korica ovih knjiga mogu da vam istope srce, ali i da vas nasmeju do suza. Hladni februarski dani idealni su za najlepše ljubavne romane koje volimo da čitamo iznova.

Gordost i predrasuda je roman Džejn Ostin, koji je prvi put objavljen 1813. godine. Priča je fokusirana na emotivni razvoj glavne junakinje, Elizabet Benet, koja uči o grešci ishitrenog rasuđivanja i počinje da ceni razliku između površnog i neophodnog. Komedija pisanja leži u opisu manira, obrazovanja, braka, i novca u britanskom regentstvu. Duhovita i inteligentno napisana knjiga, Gordost i predrasuda vodi čitaoca kroz raskošne salone devetnaestovekovne Engleske i čini, prema mišljenju mnogih teoretičara književnosti veoma dobro štivo.

Gordost i predrasuda osigurava fascinaciju modernih čitalaca, dosledno se pojavljujući pri vrhu lista ,,najvoljenijih knjiga”. Postao je jedan od najpopularnijih romana engleske književnosti, sa oko 20 miliona prodatih kopija.

Prohujalo sa vihorom roman je američke književnice Margaret Mičel. Prvi put je objavljen 1936. Priča je smeštena u Okrug Klejton i u Atlantu, savezna država Džordžija, tokom Američkog građanskog rata i potonjeg perioda rekonstrukcije. Glavna junakinja je Skarlet O’Hara, mlada i razmažena kćerka bogatog plantažera, koja je prisiljena da koristi sva raspoloživa sredstva ne bi li se izvukla iz nemaštine posle destruktivnog Šermanovog pohoda. Naslov romana preuzet je iz pesme Ernesta Dosona.

Margaret Mičel je za ovu knjigu dobila Pulicerovu nagradu za prozu. Po knjizi je 1939 snimljen istoimeni američki film. Ova knjiga predstavlja jedini roman koji je Margaret Mičel objavila tokom života.

Orkanski visovi jedini je roman Emili Bronte i jedna od najlepših ljubavnih priča svih vremena. Napisan između oktobra 1845. i juna 1846, roman je objavljen 1847. godine pod pseudonimom Elis Bel. Naredne godine, tridesetogodišnja Bronte umire. Nakon Emiline smrti, njena sestra Šarlota uređuje rukopis Orkanskih visova i ovu verziju uspeva da objavi 1850. kao posthumno drugo izdanje.

Priča o fatalnoj ljubavi i kobnoj osveti, o tajnama i protivrečnostima skrivenim u dubinama ljudskog srca. Usamljena vresišta severne Engleske. Dve porodice, dva suprotstavljena sveta destruktivnih strasti i stidljivog konformizma. Jedini roman Emili Bronte uzbudljiv je viktorijanski klasik o snazi ljubavi koja, uprkos svemu, pa i smrti, živi večno. Ketrin i Hitklif nezaboravni su likovi koji i dan-danas očaravaju čitaoce neobuzdanom snagom svojih karaktera. Roman je poslužio kao inspiracija za adaptacije koje uključuju film, radio i televizijske dramatizacije, mjuzikl Bernarda J. Tejlora, balet, operu i pesmu Kejt Buš iz 1978. godine.

Ljubav u doba kolere delo je Gabrijela Garsije Markesa, objavljeno 1985. godine. Po ovom delu snimljen je i istoimeni film, sa Havijerom Bardemom u glavnoj ulozi.

Istorija ljubavi između Fermine Dase i Florentina Arise, u okruženju jednog lučkog grada Kariba, koja traje duže od pedeset godina, može da liči na melodramu kontradiktornih ljubavika koja je na kraju savladana milošću vremena i snagom njihovih osećanja. Markes sa zadovoljstvom upotrebljava većinu klasičnih resursa tradicionalnih serija. Ali ovaj put, scenario i likovi su kao tropska smeša biljaka i gline, koju ruka majstora oblikuje i izmišlja na svoje zadovoljstvo, da bi je na kraju doveo do teritorije mitova i legendi. Sokovi, mirisi i ukusi tropskih predela hrane ovu halucinatornu priču koja ovog puta stiže na oscilirajuća vrata srećnog kraja.

Ana Karenjina je roman ruskog pisca Lava Tolstoja, koji je prvo objavljivan u delovima od 1873. do 1877. godine. Prva pojava romana je bila u Ruskom glasniku (rus. Russkiй Vestnik), ali nije objavljen do kraja, pošto je Tolstoj došao u sukob sa urednikom Mihailom Katkovim oko pitanja koja su pokrenuta u završnom delu. Stoga je prva pojava romana u celini bila u obliku knjige.

Naširoko smatrana vrhuncem realizma, Tolstoj je ovu knjigu smatrao svojim prvim pravim romanom. Lik Ane je verovatno, makar delom, inspirisan Marijom Hartung (1832—1919), starijom ćerkom ruskog pesnika Aleksandra Puškina. Zanimljivo je i to da je kao prototip za lik grofa Vronskog poslužio pukovnik Nikolaj Rajevski koji je zaista kao dobrovoljac učestvovao u Srpsko-turskom ratu i tamo poginuo.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili