Ponekad je život čudesniji (i stravičniji) nego li ikoja fikcija

Istina i život često su nevjerojatniji nego li što o njima čitamo u knjigama. Mašta je jedno, sjajno pisanje je drugo, no koliko puta su vas neki događaji očarali, zgrozili, oduševili, začudili – a možda i više kad ste shvatili da se to doista dogodilo?

Onako kako filmove i serije rade po knjigama, tako su neke knjige nastale po stvarnim događajima. I dok se pokušavate sjetiti koje su to osim “Moby Dicka”, albino kita koji je u 19. st. smrvio više od 20 brodova i kojeg su mornari nazvali “Mocha Dick” – Mocha po južnoameričkom otoku kraj kojeg se kit prvi puta pojavio – pa je Melville, i sam iskusan kitolovac, napisao 1839. čak 700 stranica romana i malo “popravio” ime. No, evo našeg odabira knjiga koje su temelj pronašle u stvarnim događajima i ljudima. I sve od reda zaista zanimljive, a neke su i prava remek-djela.

Remek-delo američke književnosti

Čitajte

Preživjeti zimu: Roman Sylvie Plath, Wintering: A Novel of Sylvia Plath, Kate Moses, 2003.

O Sylviji Plath mnogo se piše, već desetljećima. Kod nas je manje poznata, no u svijetu su njezina poezija i njezin jedini roman “Stakleno zvono” (Bell Jar) kultna djela. Tragedija ove mlade žene koja je svoj život okončala jednog zimskog jutra u Londonu, navela je Kate Moses da napiše roman “Wintering”. Sylvijina junakinja iz “Zvona” Esther Greenwood i sama Sylvia Plath kao da su obavijene nekom misterijom. U romanu opisuje posljednja dva tjedna života Sylvije Plath.

Psycho, Robert Bloch, 1959.

Kultni crno-bijeli film Alfreda Hitchcocka o usamljenom zgodnom mladiću Normanu Batesu koji s majkom vodi motel nije samo plod mašte. Roman koji je napisao Robert Bloch temelji se na stvarnom ubojici i nekrofilu Edu Geinu koji je isprva krao tijela u Wisconsinu pa prešao na ubijanje i nadahnuo stvaranje filmskog Normana Batesa (ali i ubojicu iz “Kad jaganjci utihnu”). Ubio je najmanje 40 ljudi. Film je jeziv, knjiga je jeziva, a sad znamo i da se sve to dogodilo. Brrr.

Ubojstvo u Orient Expressu, Murder on the Orient Express, Agatha Christie, 1934.

Agatha Christie je kraljica krimića, tu nema dvojbe. Jedno od njezinih najpopularnijih djela je svakako uz “Mišolovku” ili “Ne osta ni jedan” i “Ubojstvo u Orient Expressu”. Jedan od razloga je i prvo pojavljivanje Belgijanca Herculea Poirota. Vlak koji je vozio od Europe na Orijent ima mnogo putnika, i nisu svi bez “putra na glavi”. Inspiraciju je Agatha dobila kad je odjeknula vijest o najslavnijoj otmici u to vrijeme – malenoga je 20 mjesečnog sina slavnog Charlesa Lindberga, prvog čovjeka koji je preletio Atlantik 1932., netko oteo iz njegovog krevetića. Novine su otmicu nazvale “Zločinom stoljeća”, a optužen je i smaknut na električnoj stolici Bruno Hauptmann. Taj je događaj potaknuo Agathu da napiše krimić koji se događa u vlaku, kao i mećava koju je “posudila” od turskog grada Çerkezköya koja je zarobila kompoziciju šest dana u veljači 1929. (a u romanu su to Vinkovci) i njezino prvo putovanje Orient Expressom kasne 1928.

Ralje; The Jaws, Peter Benchley, 1974.

Peter Benchley nije izmislio “Ralje” tek tako. Svi se sjećamo onog “param – param” i djevojke koja pliva noću kroz more… a onda je nešto povuče u dubinu… Benchley je roman napisao nakon napada morskoga psa u Jersey Shoreu između 1. i 12. srpnja 1916. Jedna velika bijela psina, pet žrtava i plaže s tisućama ljudi koji su tog ljeta došli na more jer je bjesnila vrućina plus epidemija polia, da, to je bila dobra priča koju je Peter razradio. A onda Spielberg snimio film kojeg ne gledamo prije ljeta. Za svaki slučaj… Kod nas je roman izašao u izdanju legendarnog HITa.

Ubiti pticu rugalicu, To Kill a Mocking Bird, Harper Lee, 1960.

Harper Nellie Lee živjela je u Monroevilleu, u Alabami. Otac joj je bio odvjetnik i branio je 1936. kad je Harper imala deset godina dva crnca koji su bili osumnjičeni za ubojstvo bijelca… Suđenje i događaji koji su protezali iz ljeta u ljeto bili su inspiracija za roman koji će je proslaviti i koji je obavezan u američkim školama, a trebao bi biti i u svim školama na svijetu. U knjizi je otac, Atticus udovac, a u stvarnosti je Harperina majka bila psihički bolesna, vjeruje se da je bila bipolarna i vrijeme je provodila u svojoj sobi. Harper je jako voljela oca, odvjetnika Amasa Colemana Leeja koji je 1919. branio dvojicu crnaca optuženih za ubojstvo koji su osuđeni, obješeni i osakaćeni i nakon toga više se nije bavio branjenjem optuženih, s godinama postao liberalniji što se segregacije tiče. Harper se sjećala rasnih nemira koji su izbili i na ulice Alabame, a dječak koji je došao teti na ljetovanje i upoznao Scout i Jema, jedinog brata bio je Dill odnosno Truman Capote. U stvarnosti je Harper bila najmlađe od četvoro djece, no knjiškog brata Jema nadahnuo je njezin stariji brat Edwin. Što se Radleya tiče, malo dolje niz ulicu u kojoj su Leejevi živjeli bila je obitelj čiji je sin upao u neke nevolje sa zakonom pa ga je otac držao zatvorenog u kući 24 sata – zbog srama – ovaj je doslovno bio sakrivan dok svi nisu zaboravili na njega. Naravno da je i to Harper nadahnulo. Negativci su šetali Harperinim djetinjstvom pa ih je objedinila u jedan lik…

Nesvakidašnji um je iznedrio ovaj izuzetan roman. Harper Li je autorka koja život oslikava u svoj njegovoj punoći na jedan autentičan i humorističan način. Dirljiva priča, tako zanimljiva, tako prijemčiva. / Truman Kapote

Čitajte

Schindlerova arka/lista, Schindler’s Ark, Thomas Keneally, 1994.

Drugi svjetski rat, Krakow i jedan čovjek. Oskar Schindler koji je do tada vodio bonvivanski život odlučio je pomoći progonjenima i spasiti ih od nacističkog progona i pogroma. Otvorio je tvornicu streljiva, “minglao” s nacistima, a zapravo spašavao živote više od 1.200 židovskih Poljaka, te iz protektorata Moravije i Bohemije tako što ih je zaposlio u svojoj tvornici. Keneally je osvojio International Booker za svoje prepričavanje Schindlerovih ratnih godina, a Spielberg kasnije snimio film. I to kakav! Tko god spasi jedan život, spašava cijeli svijet – važna je to poruka.

Na putu, On the Road, Jack Kerouac, 1957.

Kad je Jack Kerouac krenuo na put nije ni sam mogao predvidjeti da će njegov roman koji je napisao na roli papira, definirati kontrakulturu, pokret bitnika i postati kultnim. Malo ceste, malo jazza, malo droge i malo poezije i rođen je najpoznatiji “putni” odnosno roman ceste. Osim Jacka s njim putuju i Carlo (Allen Ginsberg), Dean (Neal Cassidy) i Old Bull (William S. Burroughs).

Niko ne bi trebalo da prođe kroz život a da bar jednom ne iskusi zdravu, čak i dosadnu samoću u divljini, da ne zavisi isključivo sam od sebe i tako nauči svoju istinsku i skrivenu snagu. Da nauči, na primer, da jede kada je gladan i da spava kada je pospan.

Čitajte

Bilježnica, The Notebook, Nicholas Sparks, 1996.

Roman koji je napisao Nicholas Spark mnogi će se opisati s par uzdaha. Jer Noah Callhoun i Allie i njihova ljubav, ah, znate već sve – i kako su se sreli, i 14 godina se ne vidjeli i kako on nakon rata obnavlja kuću, ima 31 godinu i sjeća se ljubavi s dvije godine mlađom Allie. Iako priča izgleda poput bajke ona se zaista odigrala u životu djeda i bake s majčine strane autora. Oni su se upoznali jednog davnog ljeta, zaljubili se, nju su roditelji odveli da ne bude s njim, a on joj je pisao svaki dan. Vrijeme je prolazilo, ona se zaručila i ipak shvatila da je njena prva ljubav osoba s kojom želi provesti život. I jesu, više od 60 godina.

• knjiga