Harper Lee: Dve knjige za sva vremena

HARPER LEE

Nelle Harper Lee rođena je kao najmlađa od četvero djece, 28.travnja 1926. u Alabami. Ime Nelle dobila je prema bakinom imenu pisanom unatrag, a Harper u čast pedijatru dr. Harperu koji je spasio život njezine sestre Louise. Njezin otac bio je poslovni čovjek i odvjetnik koji je jednom branio dvojicu crnaca optuženih za ubojstvo skladištara bijelca. Oba klijenta, otac i sin, obješeni su.

Lee je tijekom srednjoškolskog školovanja razvila interes za englesku književnost. Nakon srednje škole studirala je pravo i pisala za sveučilišne novine Crimson White i humoristični časopis Rammer Jammer, ali na očevo veliko razočaranje, studij je napustila prije diplome.

Godine 1949. Lee se preselila u New York i zaposlila prvo u knjižari, a zatim kao agentica za rezervacije zrakoplovnih linija dok je u slobodno vrijeme pisala. Nakon što joj je objavljeno par priča, 1956. godine konačno je pronašla agenta Mauricea Craina koji joj je postao i ostao prijatelj sve do njezine smrti. Idućeg mjeseca prijatelji su joj za Božić dali poklon u obliku njezine jednogodišnje plaće s porukom: „Imaš godinu dana slobodno da pišeš što god želiš. Sretan Božić.“

“Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode nazvavši njezinu knjigu „darom cijelom svijetu“.”

U proljeće 1957. godine Lee je predala rukopis za knjigu „Idi postavi stražara“ koji je dospio u ruke tada poznate Therese von Hohoff Torrey koja je u Lee prepoznala talent, ali njezin tekst nije bio prikladan za objavljivanje jer je bio poput niza anegdota, a ne potpuno osmišljen roman. Tijekom slijedećih godina pomagala je Lee sve dok knjiga nije postigla svoj konačni oblik i preimenovana u „Ubiti pticu rugalicu“.

Nakon objave romana, za Lee je uslijedilo razdoblje brojnih promoviranje romana što joj je teško palo s obzirom na njezinu sklonost privatnosti. 1961. godine Lee je osvojila Pullitzerovu nagradu za književno djelo, a pomogla je i pri adaptaciji istoimenog filma koji je godinu kasnije osvojio čak 3 Oscara.

Od objavljivanja romana do svoje smrti, Lee nikada nije dala intervju niti javno nastupala, i uz izuzetak nekoliko kratkih eseja, nije objavila ništa sve do 2015. kada je objavila drugi roman „Idi, postavi stražara“, pronađenu raniju verziju romana „Ubiti pticu rugalicu“.

Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode nazvavši njezinu knjigu „darom cijelom svijetu“.

Prije smrti radila je na još jednom romanu, ali je ostao nedovršen.

Ubiti pticu rugalicu prekrasna je priča o ljubavi, moralu, odgoju, prijateljstvu, životnoj mudrosti, ali i o toleranciji i razumijevanju drukčijeg — razumijevanju ljudi drukčije boje kože, drukčijeg načina života.

Čitajte

UBITI PRICU RUGALICU

„Ubiti pticu rugalicu“ postao je klasik moderne američke književnosti koji se često čita u srednjim školama čime se mlade uči toleranciji i odbacivanju predrasuda. Unatoč teškim i ozbiljnim temama (rasne nejednakosti i silovanja) roman je pun topline i humora. Atticus Finch, otac šestogodišnje pripovjedačice Jean Loise Finch koju zovu Scout, moralni je heroj za mnoge čitatelje i model integriteta za odvjetnike. Radnja priče odvija se u izmišljenom gradu Maycombu u Alabami gdje Scout živi sa starijim bratom Jemom i ocem udovcem, a o njima se godinama brine kuharica crnkinja Calpurnia pomažući Atticusu i u odgoju djece. Brat i sestra svakog ljeta vrijeme provode s dječakom Dillom koji tada boravi kod svoje tete. Njih troje prestravljeno je, ali i fascinirano povućenim susjedom Arthurom „Boo“ Radleyem o kojem odrasli odbijaju govoriti, a djeca smišljaju priče o njegovom izgledu i razlozima skrivenosti. Nakon nekog vremena, tajanstveni Boo ostavlja male darove za djecu, ali se, na njihovo razočaranje, nikad ne pojavljuje osobno.

Atticusu je dodijeljeno da brani Toma Robinsona, crnca koji je optužen za silovanje mlade bjelkinje Mayelle Ewell. Bez obzira na neodobravanje okoline, Atticuss pristaje braniti Toma najbolje što može. Druga djeca rugaju se njegovoj, a on se jedne večeri suočava sa skupinom ljudi koji namjeravaju linčovati Toma. Atticus uspije dokazati da su optužbe protiv Toma lažne, ali porota ga ipak osuđuje.

Iako je Lee tvrdila da „Ubiti pricu rugalicu“ nije autobiografija, nekoliko ljudi i događaja iz njezina djetinjstva istovjetni su onima iz Scoutinog djetinjstva (sjetite se gore napisanog podatka kako je Leein otac bio odvjetnik koji je branio dvojicu crnaca koji su na kraju osuđeni i obješeni). Također, njezin brat poslužio je za stvaranje lika Scoutinog brata Jema, a prijatelja Dilla oblikovala je prema svom prijatelju iz djetinjstva, Trumanu Capoteu. Kad je Lee imala 10 godina, bjelkinja u blizini Monroewillea optužila je crnca Waltera Letta za silovanje. Priču i suđenje popratile su novine njezina oca, izvijestivši da je Lett osuđen na smrt. Vjeruje se kako je Lett poslužio Lee za stvaranje Toma Robinsona. Neki drugi vjeruju da je model za Toma bio Emmett Till, crni tinejdžer koji je ubijen jer je navodno flertovao sa bjelkinjom u Mississippiju 1955. godine. Kako god, u to vrijeme nepravednog osuđivanja i kažnjavanja crnaca za nepočinjene i nedokazane dokaze, Lee je imala itekako dovoljno materijala za priču. „Ubiti pticu rugalicu“ postigla je velik utjecaj na društvo i smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih.

Idi, postavi stražara nezaboravni je roman o različitosti, buntovništvu i strasti koji potvrđuje veličinu Ptice rugalice dodajući joj dubinu i novo značenje.

Čitajte

IDI, POSTAVI STRAŽARA

55 godina nakon „Ubiti pticu rugalicu“, Lee je objavila svoj drugi roman „Idi, postavi stražara“. Riječ je zapravo o prvotnom nacrtu romana „Ubiti pticu rugalicu“. „Idi, postavi stražara“ bavi se rasnim napetostima koje su se odvijale na jugu 1950-ih godina i zadire u složeni odnos između oca i kćeri. Neočekivano pojavljivanje druge knjige autorice koja je prije toga objavila samo jednu knjigu proglašenu klasikom, izazvalo je veliko zanimanje. Organizirana su ponoćna otvaranja knjižara kako bi se trgovci uspjeli nositi sa ogromnom potražnjom.

Scout Finch ima 26 godina i neudata je. Vraća se iz New Yorka u svoj rodni Maycomb u dvotjedni posjet ocu. Brat Jem umro je od istog srčanog oboljenja kao i njihova majka. Po dolasku susreće i svoju veliku ljubav iz djetinjstva, Henryja koji radi za njezinog oca. Jednog dana Scout među očevim papirima pronalazi pamflet pod nazivom „Crna kuga“, a prati ga i na sastanak Vijeća građana koji obiluje rasističkim govorima. Ljuta i razočarana sukobljava se s ocem, a on joj objašnjava da Jug još nije spreman za potpunu integraciju i Scout to počinje shvaćati. U međuvremenu, saznaje da je unuk njezine nekadašnje crne dadilje Calpurnie prethodne noći ubio pješaka dok je jurio svojim automobilom te Atticus preuzima njegov slučaj.

“„Ubiti pticu rugalicu“ od izlaska prodan je u preko 40 milijuna primjeraka diljem svijeta.”

„Idi, postavi stražara“ objašnjava tko je zapravo onaj divni čovjek Atticus Finch i što se krije iza njegove odvjetničke karijere: Također progovara i o Scoutinoj borbi sa autoritativnim ocem i njezinim shvaćanjem da ju je boja koža zauvijek obilježila i da se od tog obilježja ne može pobjeći.

Harper Lee bila je iznimno sramežljiva i desetljećima je odbijala bilo kakav intervju. Njezin roman „Ubiti pticu rugalicu“ od izlaska prodan je u preko 40 milijuna primjeraka diljem svijeta. Umrla je u snu ujutro 19. veljače 2016. godine u staračkom domu u istom gradu u kojem se i rodila, a pogreb je održan daleko od očiju javnosti – onako kako je i sama živjela. No ta gotovo nevidljiva žena ostavila je iza sebe veliko nasljeđe – romane koji su  brojne naraštaje čitatelja nadahnuli da se bore protiv diskriminacije i predrasuda.

• knjiga