Izvor: IMDB.com
Izvor: IMDB.com
Zorana Karapandžin |

Great american novel

Postoje nacije čije književnosti se smatraju veoma specifičnim i svojstvenim baš tim nacijama. Tako nije retkost da čujete da neko voli ili mrzi rusku književnost, ali obožava hispanoameričke klasike ili japanske pisce. Isto tako postoji i jedan termin u svetskoj književnosti, a to je termin great american novel. Šta je to tačno?

Ovaj epitet nose romani koji najbolje slikaju duh Amerike, a postoje baš i knjige koje nose taj naziv (npr. roman Filipa Rota iz 1973.). Kako to slikaju duh Amerike i šta je potrebno da bi jedan roman upao u ovu kategoriju? Amerika je ogromna nacija, verovatno najmoćnija u svetu, a celokupna njihova kultura je relativno nova u odnosu na neke stare i drevne kulture i civilizacije. Nećemo mnogo pisati o istoriji Amerike, niti o naseljavanju ovog kontinenta, ali moramo napomenuti da u svemu ovome postoji neka druga strana medalje. Koliko god da je ona moćna i velika, Amerika je na neki način izgrađena na lažima i prevarama. Celokupna njena geografska površina je ipak oteta od jedne civilizacije koja jeste bila drevna. Ne bi to bilo strašno da je to samo bio rat koji su Indijanci izgubili. Ne, to je bio nepravedan rat u kom se jedna kultura uzdigla tako što je drugu prosto satrla i učinila da nestane. E sad, danas se Amerika smatra zemljom slobodnih ljudi, koja oberučke prihvata svakoga sa strane i u kojoj se svako može smatrati Amerikancem. Ipak, određena dešavanja na politiškom i sociološkom planu pokazuju da to i nije baš tako. Tu nastaje jedna velika kontradikcija koja je umetnicima bila interesantna za izučavanje i služi im kao inspiracija otkako Amerika postoji. Ukoliko ste tu rođeni i odrasli, sigurno ste ponosni na to, ali ako imate oči i vidite šta se dešava, nemoguće je da se ne zapitate da li je sve ono u šta verujete jedna velika farsa. Eto, najjednostavnije rečeno, to je jedna od premisa na kojoj se zasniva većina romana koja nosi epitet great american novel. Naravno, najlakše je objasniti na primerima i zato sledi nekoliko poznatih romana koji spadaju u ovu kategoriju.

1. Američki psiho (Bret Iston Elis)

Ako niste čitali ovaj roman, na velikom ste gubitku. Šta gubite? Pa neverovatnu moć zapažanja Bret Iston Elisa i način na koji on vešto prikazuje američko (mada ne samo to) društvo. Glavni junak ovog romana, Patrik Bejtmen - bogati je biznismen sa Vol strita koji nije ni svestan koliko ima para. On večera u najskupljim restoranima, ima najbolja odela i drogira se najboljim drogama. Ne samo to, on otvoreno ismena sirotinju ili bar ljude koji imaju manje od njega. Odnos prema ženama je je užasan, kao što često biva u ovim krugovima. Pored svega toga, Patrik je i serijski ubica. Da, dobro ste pročitali. Ovo nije nikakav spojler, već samo nagoveštaj na način koji je autor upotrebio da prikaže Ameriku danas.

2. Stakleno zvono (Silvija Plat)

Osim što se smatra velikim američkim romanom, Stakleno zvono je i delo svetskih razmera zbog teme o kojoj govori. Međutim, ovog puta ćemo se fokusirati na ono što je specifično za američki roman ovde. Glavna junakinja ovog romana je Ester Grinvud i ona je jedna prava IT girl. Mlada novinarka, dobija stipendiju da radi u poznatom njujorškom magazinu - Ester živi san svake američke devojke. Ipak, ni to naizgled moderno i savremeno okruženje neće biti nešto u šta će se ona uklopiti jer se od nje kao žene očekuju ipak i neke druge stvari. Silvija Plat je upravo bila jedna od takvih devojaka koje je društvo pojelo svojim očekivanjima, a živela je i stvarala u Americi. Depresiju su joj lečili elektrošokovima, a na kraju je i tu bitku izgubila i oduzela sebi život.

3. Simpatizer (Vijet Tan Nujen)

Ukoliko govorimo o ulozi Amerike na svetskoj političkoj sceni, mali je broj romana koji to uspeju tako dobro da prikažu kao što je to uspeo Vijet Tan Nujen u ovoj knjizi. Iako Simpatizer naigled govori o vijetnamskom ratu, priča i ideja ove knjige je mnogo dublja. U suštini, ona govori o svim problemima sa kojima se druge nacije susreću kada dođu u dodir sa takozvanom zemljom slobodnih. Ona govori o tome u kojoj meri je ovo zaista zemlja slobodnih, ali govori i o onim pozitivnim stranama Amerike. Pisac veoma vešto iznosi svoje stavove i istovremeno ih i pobija, tako da ćete ovde naići na jednu izuzetnu političku debatu, začinjenu atmosferom sedamdesetih, a u uz sve to imate glavnog junaka koji je špijun.

4. Veliki Getsbi (Skot Ficdžerald)

Okej, nije lako izdvojiti samo pet velikih američkih romana, ali Veliki Getsbi prosto mora da bude na ovoj listi i ako ga niste čitali zaista je vreme da se to promeni. Smešten u dvadesete godine prošlog veka, tačno između dva svetska rata, on govori upravo o onom blještavilu koje vidimo, a ispod kojeg ništa zapravo nije tako sjajno. Rat ostavlja strašne posledice na celom narodu, ali i na pojedincu. Ovaj roman je jedan od onih koji nam pokazuju da ništa materijalno zapravo ne vredi, ako smo iznutra truli i nesrećni. Sjaj, blještavilo, pare i dobra kola - ništa nas to neće usrećiti. Ljudi su  oduvek težili uspehu i to će zauvek biti tako, ali ono što nas može zaista ispuniti nije novac. A američki san je imperativ i on je nešto čemu će ljudi sve podrediti. E pa, ovde ćete naći upravo te likove - elitu, sportiste, glumce, pevače, naći ćete lude žurke, koktele, kola, tompuse i pare. A iznutra će sve to biti trulo. Veliki Getsbi s pravom nosi titulu velikog svetskog klasika!

5. Ubiti pticu rugalicu (Harper Li)

Ovaj dobitnik Pulicerove nagrade za književnost objavljen je 1960. Godine i od tad se nije našla osoba kojoj se nije svideo. Ubiti pticu rugalicu je prosto takav roman, svideće vam se ma šta god vi inače voleli da čitate. Ovo je verovatno jedan od najčitanijih romana koji se bavi pitanjem rasizma u Americi, ali isto tako i seksualnim nasiljem. Iako govori o teškim temama, ova izvanredna knjiga ima i dozu humora i upravo zbog toga i jeste specifična. Junaci ovog romana su tokom godina postali simboli za borbu protiv rasizma i hrabrost, a Ubiti pticu rugalicu je roman koji (bez preterivanja) možda i jeste najveći američki roman svih vremena. Razlog tome je taj što ima toliko slojeva, složen je, a lak za čitanje. Glavni junaci su deca, tako da se priča posmatra iz dečje perspektive, a to joj daje dodatnu dozu tragedije. Ukoliko niste čitali ovu knjigu, zaista je vreme da to ispravite jer je ovo roman sa kojim 100% nema greške, u kom god starosnom dobu ga mi čitali.

Autor teksta: Zorana Karapandžin (@zozefina_k)

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili