Ovladaj svojim fokusom / foto: Milica Stojiljković
Ovladaj svojim fokusom / foto: Milica Stojiljković
Milica Stojiljković |

Kako održati fokus u dobu TikToka

Živimo u brzom vremenu, vremenu gde nam se raspon pažnje, naročito kod mladih, svodi na TikTok klip od 15 sekundi

Čini se da nam je koncentracija kolektivno opala. Preko storija na instagramu samo preletimo, a teško uspemo da pročitamo i ceo članak na internetu. Iako je on neizostavno, doneo mnogo prednosti, počeli smo u velikoj meri da se oslanjamo na njega. Ne pamtimo više brojeve telefona, računanje prepuštamo svom kalkulatoru na telefonu, a knjige dobijaju svoje sažetke i podcast-e kroz koje možete da upijete suštinu bez da ih pročitate.

Živimo u brzom vremenu, vremenu gde nam se raspon pažnje, naročito kod mladih, svodi na TikTok klip od 15 sekundi. Kako se to desilo? Da li će posledice toga biti fatalne kako se čini, ili će se buduće generacije još više oslanjati na informacione tehnologije? Šta bi nam ostalo od sposobnosti, od nas samih da internet nestane sutra zauvek i kako možemo da istreniramo svoju pažnju i time unapredimo sopstvene mogućnosti u eri TikToka? To je današnja tema.

“Bilo to iskakanje na ekranu, čudno ponašanje ili vikanje – stvorile su se razne tehnike kojima se u samo par sekundi priodobije fokus, ali isto tako brzo i nestane.”

Pažnju prosečnog čoveka privlače i održavaju promene. Bilo to iskakanje na ekranu, čudno ponašanje ili vikanje – stvorile su se razne tehnike kojima se u samo par sekundi priodobije fokus, ali isto tako brzo i nestane. Postavlja se pitanje – šta raditi kada je on potreban na duže staze, za, recimo, čitanje knjige, pisanje rada ili celodnevnu radnu smenu od 8 sati bez telefona.

Premda pripadam generaciji koja je ipak deo života provela bez postojanja telefona, ali i interneta, moramo da uzmemo u obzir i to da deca i tinejdžeri koji trenutno odrastaju nisu imali taj momenat. Njima je internet prirodna pojava sa kojom su se saživeli i za koju im je teško da poveruju da do relativno skorog perioda istorije nije postojala. Kod nekih ni ne postoji svest o nedostatku pažnje, pa je tu dodatno teško raditi na njoj.

„Vreme je jedno od najređih i najskupocenijih resursa koje ćeš ikada imati. Kad si duboko usredsređena, postaješ daleko produktivnija i kreativnija nego inače. Ideje teku, pokreti postaju precizniji a tvoj unutrašnji dijalog je znatno ublažen. Možeš se osećati gotovo kao u usporenom filmu.“

Ipak, kada se jednom prekine, potrebno je oko 23 minuta da se vratimo na zadatak. Fokus je teško održati, ali srećom, postoje određene aktivnosti i vežbe koje nam mogu pomoći u tome.

Uklonite nepotrebne aplikacije

Mozak voli stvari koje dolaze nasumično, zanimljive su mu i potrebne. Kada na svoj Instagram nalog uđemo na svakih 5 minuta, nismo svesni da on dobija doze dopamina zbog kojih će poželeti još. Zbog toga nam je dodatno teško da se isključimo s interneta i posvetimo zadacima. Prema istraživanju doktorke Glen Vilson, ovakvo ponašanje može proizvesti smanjenje IQ-a za do 10 poena.

Da bismo ovo rešili, treba koristiti telefon manje, ukloniti aplikacije koje nam nisu tako često potrebne i smanjiti mogućnost da mozak dobije još neku ideju ili potrebu za instant informacijama. Neki ljudi brišu i same naloge na društvenim mrežama, dok neki ostavljaju i mobilne telefone u drugim prostorijama, aktiviraju aplikacije za zabranu korišćenja društvenih mreža… Kada se telefon koristi manje, potreba da se stalno proveravaju nove informacije pada, a koncentracija raste.

Bolji san

Kvalitetan san nam je mnogo značajniji nego što mislimo. On obnavlja naš organizam, odmara ga i na taj način imamo više energije da budemo fokusiraniji nego inače. Zato je koncentracija često najveća ujutru kada se probudimo, pre nego što uđemo na društvene mreže, pa je učenje tada najproduktivnije.

Vežbanje

Ako ste ikada trenirali, znate da se često događa da vam se uopšte ne ide na trening, naterate se da odete i onda se osećate fantastično nakon što izađete iz sale ili teretane. Osećate se lakše, a kreativnost raste.

Prema istraživanju jednog univerziteta, vežbanjem se povećava hippocampus, deo mozga koji ima veze sa učenjem i pamćenjem. Vežbanje ima ogromne prednosti i kada govorimo o fizičkom zdravlju, smanjuje zapaljenja, sređuje rezistenciju na insulin, poboljšava raspoloženje i mentalno zdravlje, a takođe samim tim i vašu mogućnost da se koncentrišete. Joga je jedan od odličnih načina da radite na tome ukoliko ne volite sportove ili tipične kardio treninge.

Sređen prostor

„Kako je oko tebe, tako ti je i u glavi“ je nešto što moj tata često kaže. Nisam ni bila svesna koliko je u pravu! Kada je prostor nesređen, onda se i mi osećamo nesređeno, hiljadu stvari je u glavi, svesni smo različitih obaveza i ne znamo odakle da krenemo sa njihovim izvršavanjem. Istraživanje pokazuje da koncentracija opada kada imamo mnogo vizuelnih stimulansa jer ne znamo kako da ih suzimo i na šta prvo treba da se fokusiramo.

Mnogi ljudi danas, uostalom i na TikToku, razvijaju kulturu „zadovoljstva“ dok čiste. Takvi videi imaju milionske preglede, a i sami znate da se osetite bolje čim spakujete bar jedan deo garderobe ili usisate i operete sudove. Održavanje (radnog) stola čistog, memorije na telefonu ili generalno sobe u kojoj boravite na dnevnom nivou učiniće da se osećate bolje, ali takođe, minimalni trud svakoga dana smanjiće količinu posla kada rešite da odradite generalku, a na taj način, biće vam lakše da održite koncentraciju i zdrave navike na duže staze

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili