Ekranizacije koje su oživjele svoje književne predloške i približile ih novim generacijama

Ako želite saznati koji je trenutno najpopularniji filmski i TV sadržaj, lako provjerite po projekcijama kino dvorana i preporukama streaming platformi. Ako želite saznati koji će hitovi drmati tim istim dvoranama i platformama, pronjuškajte malo po policama svojih omiljenih knjižara.

Značajnijim razvojem sedme umjetnosti 30-ih godina prošlog stoljeća ekranizacije popularnih romana danog razdoblja – od kojih neke s divljenjem promatramo kao klasike – praksa je koja danas živi u punom zamahu i ne izgleda kao da će usporiti u skoroj budućnosti, ponajviše zahvaljujući streaming platformama kao što su Netflix, Amazon i Hulu, iako adaptacije za velike ekrane i dalje grizu pozamašan dio tog kolača.

“Adaptacije uveliko utječu na prodaju naslova, ponajviše zbog popularnosti i prestiža koje adaptacije nose sa sobom, osobito ako u istima igra zvučnije glumačko ime.”

Navedeno je imalo, suvišno je poricati, značajan utjecaj i na književni svijet. Adaptacije uveliko utječu na prodaju naslova, ponajviše zbog popularnosti i prestiža koje adaptacije nose sa sobom, osobito ako u istima igra zvučnije glumačko ime. Ako samo zavirite u brojke u najvećoj bazi naslova Goodreads, lako ćete primijetiti razlike u broju osvrta romana i drugih publikacija koji su dobili svoje ekranizacije i onih koji nisu.

Na globalnoj razini, a osobito na engleskom govornom području, adaptacije utječu na književnost i prije objave naslova. Brojni agenti pohode izdavačke kuće kako bi dobili uvid u njihove izdavačke planove i time stekli prednost u kupnji prava za potencijalno izvrsne projekte, dok mnogi pisci i spisatelji otkrivaju da su još za vrijeme pisanja svojih djela u glavi već imali ideju za njegovu adaptaciju.

“Engleska u 17. stoljeću ili pak apokaliptični svijet 2050. godine iz topline vlastitog doma.”

Naravno, ne dospije na kraju svaka knjiga do ekrana, a one koje dospiju imaju neke zajedničke crte. Prije svega, originalna priča i mogućnost razgranavanja iste što rezultira većim brojem sezona u slučaju TV serija. Izvrstan primjer za to je Sluškinjina priča koja na temelju jednog romana od tristotinjak stranica galopira prema šestoj sezoni serije. Druga stavka na koju se agenti lijepe su zanimljivi likovi, jer gledatelji se žele poistovjetiti s likovima, rasti s njima, suosjećati s njima, zbog čega značajnije uspjehe ostvaruju adaptacije koje u fokusu radnje imaju više likova čije se životne priče i karakterne osobine istražuju.

Slučajevi, koji su za policiju preteški, za Holmsa predstavljaju priliku za zabavno mentalno razgibavanje.

Čitajte

Maštovito izgrađeni svijet u kojem se radnja odvija također je značajan faktor u odabiru književnog djela za adaptaciju, jer tko ne bi htio barem sat vremena tjedno provesti u svijetu kojim smo u potpunosti opčinjeni. Tu možemo dodati i vremenski okvir u kojem se radnja odvija. Engleska u 17. stoljeću ili pak apokaliptični svijet 2050. godine iz topline vlastitog doma, zašto ne?

Do besvijesti možemo raspravljati o tome koliko adaptacije degradiraju ili – u nekim slučajevima – nadograđuju književni svijet, ali teško je poreći činjenicu da bez adaptacije romana, bez obzira na to koliko ih roditelji i okolina usmjeravali prema nekim književnim djelima ili klasicima, mnogi pripadnici više generacija neka djela bez adaptacija ne bi otkrili nikad. U nastavku donosimo samo neke od primjera iznimnih djela svjetske književnosti koja su, upravo zahvaljujući ekranizacijama, došli do nove publike, čak i prije ere streaming platformi.

MARGARET ATWOOD: SLUŠKINJINA PRIČA

Već od prvog objavljivanja 1985. godine, Sluškinjina priča je podizala prašinu toliko da su čak postojale inicijative da se knjiga zabrani. Politička situacija u Sjedinjenim američkim državama tijekom 2010-ih vjerojatno je imala utjecaja na nastanak serije koja je, nakon prvih nekoliko epizode objavljenih 2017. godine, rasplamsala interes za njenim književnim predloškom.

Serija je u međuvremenu postigla ogroman uspjeh i ovjenčana je mnogim televizijskim nagradama i postala toliko popularna da je – vjerojatno ponesena uspjehom serije – Margaret Atwood napisala i drugi roman kojem je radnja smještena u neslavnu Republiku Gilead, Svjedočanstva, zahvaljujući kojoj je s Bernardine Evaristo podijelila prestižnu nagradu Booker 2019. godine. Koliko je tim romanom Atwood uspjela ostaviti utisak i postaviti pitanja kao što je to učinila sa Sluškinjinom pričom mogla bi biti tema neke konkretnije rasprave.

Ponovo ispričana Šekspirova Bura.

Čitajte

JANE AUSTEN

S razlogom ovdje nije napisan nijedan naslov romana jer ćete, unatrag nekoliko desetljeća, u svakom pronaći barem jednu ekranizaciju njenog djela ili nečega za što je Austen poslužila kao izvorna inspiracija. Rad na adaptacijama romana Jane Austen iznjedrio je i etablirao brojna glumačka imena. Emma Thompson osvojila je Oscara za rad na filmu Razum i osjećaji iz 1995. godine, odnosno adaptaciju romana u scenarij, a bila je i nominirana u kategoriji glavne glumice za ulogu Elinor Dashwood.

Razum i osjećaji, od sada u sklopu Bookmate Originals izdanja

Čitajte

Samo godinu kasnije Gwyneth Paltrow utjelovila je Emmu, naslovnu junakinju iz istoimenog romana. 2005. godine snimljena je tko zna koja po redu adaptacija Austeničina romana Ponos i predrasude koja je glumici Keiri Knightley za ulogu Elizabeth Bennet također donijela nominaciju za Oscara. Posljednja u nizu adaptacija romana Jane Austen je film Uvjeravanje, nastala prema istoimenom romanu, u kojem glavnu ulogu tumači Dakota Johnson.

F. SCOTT FITZGERALD: VELIKI GATSBY

Veliki Gatsby je također jedan od onih romana koji je kao predložak za filmsku adaptaciju poslužio više puta. Posljednja ekranizacija u nizu je ona iz 2013. godine redatelja Baza Luhrmanna koji je Fitzgeraldov roman uobličio kao audiovizualni spektakl i nije se ustručavao prikazati američku dekadenciju 20-ih godina prošlog stoljeća. Naslovne uloge nosili su Leonardo DiCaprio i Carey Mulligan. Film je, unatoč podijeljenim mišljenjima publike i kritike, ovjenčan mnogim nagradama, uključujući Oscara za kostimografiju i scenografiju.

STEPHEN KING: ONO I GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA

Sad su vjerojatno mnoge obrve podignute… zašto bi jedan King trebao oživljavanje kada je čovjek još uvijek živ i zdrav i naslove izbacuje kao na traci? King osobno ne treba oživljavanje, ali sigurno mu nije bilo mrsko kada je njegov kultni horor Ono, nakon iznimno uspješne mini-serije iz 1990. godine, dobio još jednu ekranizaciju kroz dva filma, 2017. i 2019. godine, te film Groblje kućnih ljubimaca 2019. godine. Zahvaljujući ekranizacijama, romani su doživjeli ponovna izdanja na mnogim svjetskim jezicima i mlađa publika je imala prilike osobno se uvjeriti zašto Stephen King ponosno nosi epitet kralj horora.

JOHN LE CARRE: NOĆNI UPRAVITELJ I DEČKO, DAMA, KRALJ, ŠPIJUN

Svaki pravi ljubitelj špijunskih romana u nekom trenutku će, ako već dotad nije, naići na ime John le Carre, velemajstora i pionira špijunskih romana. Njegova djela, prožeta napetošću i neizvjesnošću, izvrstan su materijal za stvaratelje punokrvnih špijunskih trilera za male i velike ekrane. Neke od najpopularnijih adaptacija le Carreovih romana su: mini-serija Noćni upravitelj iz 2016. godine s Tomom Hiddlestonom i Hughom Laurijem u glavnim ulogama; Dečko, dama, kralj, špijun, hladnoratovski špijunski triler iz 2011. godine s Garyjem Oldmanom i Colinom Firthom u glavnim ulogama te; Krojač Paname iz 2001. godine, u kojem su glavne uloge tumačili Pierce Brosnan, Geoffrey Rush i Jamie Lee Curtis.

FRANK HERBERT: DINA

Nakon spominjanja Kinga u ovoj priči, sasvim je realno očekivati još jedno podizanje obrva zbog smještanja Franka Herberta u isti kontekst. Nema sumnje, Dina jest klasik žanra znanstvene fantastike od kojeg su – promatrajući iz sadašnjosti – mnogi romani koji su došli iza crpili inspiraciju, i to ne samo oni iz žanra. Isto tako, nema sumnje da je ekranizacija Dine iz 2021. godine – čiji se nastavak očekuje 2023. godine – za koju je zaslužan Denis Villeneuve, otvorila neke nove vidike generacijama novih čitatelja Herbertovih romana koji već iza sebe imaju vojsku vječnih obožavatelja. Također, ne smije se zanemariti Villeneuveov trud za što vjernijim prenošenjem izrazito kompleksnog romana na veliko platno, tim više što je, nakon filmske verzije iz 1984. godine, izgledalo kao su svi projekti vezani za ovaj roman osuđeni na propast, zbog čega su mnogi prekaljeni redatelji i scenaristi izbjegavali ovaj projekt.

PHILIP K. DICK: SANJAJU LI ANDROIDI ELEKTRIČNE OVCE? I ČOVJEK U VISOKOM DVORCU

Američki pisac Philip K. Dick, pionir znanstvene fantastike i spekulativne fikcije zaslužan je za književne predloške na temelju kojih su nastali jedan sad već kultni film i popularna serija. Sanjaju li androidi električne ovce? distopijski je znanstveno-fantastični roman na temelju kojeg je nastao kultni film Blade Runner iz 1982. godine s Harrisonom Fordom u glavnoj ulozi, dok se 2017. godine Denis Villeneuve opet uhvatio nezahvalnog posla i napravio svojevrsni nastavak te priče u filmu Blade Runner 2049.

Čovjek u visokom dvorcu također je svojevrsni distopijski roman, spekulativna fikcija smještena u svijet u kojem je Drugi svjetski rat imao značajno drugačiji ishod od onog stvarnog i završio pobjedom nacističke Njemačke i imperijalističkog Japana. Prema spomenutom romanu snimljena je istoimena Amazonova uspješnica u četiri sezone. Prema Dickovim kratkim pričama snimljeni su još, između ostalog akcijski filmovi Specijalni izvještaj (2002.) i Potpuni opoziv (1990.).

AGATHA CHRISTIE

Za sam kraj sačuvali smo kraljicu whodunnita, veliku Agathu Christie, uz čije ime nema smisla pisati imena romana jer bi to bio jedan podulji popis, obzirom da je mnoštvo njenih romana iz serijala o detektivu Herculu Poirotu ekranizirano još za njezina života. Zanimljiva činjenica: Agatha Christie nije bila oduševljena oblikom brkova koje je nosio David Suchet kao Poirot.

Posljednjih godina ekranizacije njenih romana latio se glumac, scenarist i redatelj Kenneth Branagh – koji u svojim adaptacijama igra slavnog detektiva – a trenutno dva filma u njegovoj režiji ostavili su i publiku i režiju, blago rečeno, podijeljenih osjećaja. Razlog zbog kojeg se kraljica krimića spominje u ovom kontekstu je mini-serija i ne ostade nijedan iz 2015. godine koja je revitalizirala jedan od Agathinih najboljih kriminalističkih romana. Priča o deset neznanaca na otoku koji umiru pod sumnjivim okolnostima možda je ostala u sjeni serijala o Herculu Poirotu, ali je primjer izvrsno prenesene ideje i napetosti romana na TV ekran.

Slučajevi Herkula Poaroa.

Čitajte

Raspravljati o tome koliko su (ne)pravdu adaptacije navedene u ovom tekstu, ali i mnoge druge, učinile svojim književnim izvornicima nije suvišno, no o tome bi se dala napisati doktorska disertacija. Ali, ako nakon odgledane adaptacije publika poseže za pojedinim djelima i obnavlja njihovu popularnost, svrha njenog postojanja je ispunjena.

• knjiga