Drina Štajnberg, autorka serijala Senke Grimizne šume / foto: privatna arhiva
Drina Štajnberg, autorka serijala Senke Grimizne šume / foto: privatna arhiva
Branislava Teodosić |

Zakoračite u maštovit svet Grimizne šume

Razlika između prava i položaja žena u odnosu na muškarace je toliko očita, da se može reći i da je opipljiva, kaže Drina Štajnberg

Kada me je jedna prijateljica pitala sa kim bih, od svetskih pisaca, mogla da uporedim Drinu Štajnberg – dobro sam se zamislila. Pa pošto nisam stručnjak za epsku fantastiku, pročitala sam tek nekoliko knjiga, odmah sam se obratila blogerima koji o tome više znaju. I tu – muk, jer u Drininim romanima ima više od toga. U njima se prepliću mitologija, savremeni svet, bogovi, demoni, običan svet, poslovni ljudi … ljubavne priče i erotika. Jednom rečju – jedinstvena, mođe se reći da je ona žanr za sebe. Mislite da preterujem? Onda niste pročitali njenu trilogiju “Purpur Arkone” i romane “Bejla” i “Jar”. Niste proživeli priče koje vas vode u svet slovenske mitologije, svet večite borbe između dobra i zla, bogova i demona, ljubavi i mržnje, strasti i patnje… Oni koji su to uradili, svi do jednog su govorili da je to za njih bilo jedno izuzetno emotivno putovanje i da danima posle toga misli o pročitanom ih nisu napuštale.

Senke grimizne šume možete čitati ili slušati na servisu Bookmate / foto: privatna arhiva
Senke grimizne šume možete čitati ili slušati na servisu Bookmate / foto: privatna arhiva

O Drini Štajnberg zvanično može da se pronađe tek par ličnih podataka: rođena je u Nemačkoj, u Dizeldorfu, trenutno živi i radi u Loznici. Ponosna je majka jednog sina, samostalni izdavač, osoba koja voli puno da se smeje, sluša glasno muziku i igra uz nju. Dodala bih i - obožavana autorka sa jako puno pratilaca koji je stalno pitaju kada će napisati nešto novo. Poslednji roman “Jar” objavljen je 2019. i svi željni čitaoci njenih novih priča napokon mogu da se upoznaju sa nečim novim na servisu Bookmate. “Senke grimizne šume” nas vode u avanture Altin-Ar , poslednje amazonke iz loze Roksolona, naslednice prestola kraljice Hipolite i kćeri kamena. Upoznaćemo i usamljenog viteza Čuvara koji će pratiti Altin-Ar na njenom putu do Grimizne šume. Ove dve rečenice nagoveštavaju priču punu uzbudljivih dogodovština, magije, demona, božanstava i neobičnih likova.

Bila sam ono maštovito dete, zaljubljeno u magijska bića i svetove bajki. Volela sam tu njihovu preciznu crno- belu naraciju, s jedne strane dobro, s druge strane zlo, dobro uvek pobedi i na kraju neizbežno: Živeli su dugo i srećno do kraja života.

Postala si autorka edicije Bookmate Originals i prvo pitanje je da li su “Senke grimizne šume” nešto što se odavno “kuvalo” u tvojim mislima ili su se ideje rodile po pozivu servisa Bookmate za saradnju?

Ideja da amazonka iz zbirke ,,Kosingas - Neispričane priče “ (priče epske fantastike grupe autora: Aleksandar Tešić, Goran Skrobonja, Drina Štajnberg, Pavle Zelić, Nebojša Petković) dobije svoj zaseban roman kuvala se u meni već duže vreme, tako da je poziv servisa Bookmate za saradnju samo ubrzao moj proces stvaranja, kao i trenutak kad će svet upoznati Altin Ar.

Altin Ar je vitez sama za sebe. Ona je jaka, samostalna, siguna žena, bistrog uma, veoma odlučna i hrabra. Ne obazire se na tuđa mišljenja, vodi se sopstvenim uverenjima, te čvrsto stoji na zemlji.

Odrasla sam na ediciji “Najlepše bajke sveta”, pa su me mitovi i legende oduvek privlačili, samim tim sam izuzetno uživala u tvojim romanima koji su tih motiva. Odakle tebi interesovanje baš za to i koliko si istraživala stare običaje, mitologiju?

Bila sam ono maštovito dete, zaljubljeno u magijska bića i svetove bajki. Volela sam tu njihovu preciznu crno- belu naraciju, s jedne strane dobro, s druge strane zlo, dobro uvek pobedi i na kraju neizbežno: Živeli su dugo i srećno do kraja života. Mitologija mi je postala zanimljiva kasnije, zahvaljujući istoriji. Prvo je to bila grčka, pa rimska, egipatska, zatim je došla i nordijska, međutim na slovensku nikad nisam obraćala posebnu pažnju. Njeno prisustvo u našem obrazovanju je toliko minimalno, da se može desiti da đak propusti celo predavanje, ukoliko petnaest minuta zakasni na čas. Na sreću, maštovito dete sa početka odgovora me nije napustilo ni u tridesetim kad sam sasvim slučajno naletela na članak o Arkoni i slovenskim bogovima. S jedne strane sam bila oduševljena i ponosna što posedujemo tako fascinantnu mitologiju, ali sam s  druge bila veoma razočarana, jer joj se ne pridaje nikakav značaj u obrazovanju i kulturi. Jednostavno, svrgnuta je u kraj i obeležena kao nešto loše i opasno, nešto što pripada paganizmu i samim tim je svrstana u jedan oblik kulta. Daljim izučavanjem naših običaja, tradicije, mitova i legendi shvatila sam da su oni i dan danas veoma prisutni u našim životima, ali da retko ko zna njihovo izvorno značenje, zato sam rešila da ih približim savremenom čitaocu na jedan moderan i prijemčiv način.

Drina Štajnberg autorka serijala Senke grimizne šume / foto: privatna arhiva
Drina Štajnberg autorka serijala Senke grimizne šume / foto: privatna arhiva

Pročitala sam ove delove “Senki grimizne šume” koji su do sada objavljeni, upoznala Altin-Ar i moram da priznam da sam stalno razmišljala i o Purpur iz tvog serijala “Purpur Arkone”. Šta im je zajedničko, a šta ih razlikuje?

Pupur i Altin Ar su dve poptpuno različite junakinje. Za razliku od Purpur koja je preplašena, nesigurna žena, koja trpi nasilje ,,zarad porodice i sveta” i čeka viteza na belom konju da je spase, Altin Ar je vitez sama za sebe. Ona je jaka, samostalna, siguna žena, bistrog uma, veoma odlučna i hrabra. Ne obazire se na tuđa mišljenja, vodi se sopstvenim uverenjima, te čvrsto stoji na zemlji. Dok je Purpur morala da proživi čitav niz ružnih događaja kako bi shvatila da može i mora da podigne glavu i da se sama za sebe bori, Altin je neko ko se od početka ponosno i uzdignute glave sam za sebe brine. I po pitanju emocija one su različite. Zbog ljubavi prema muškarcu Purpur je spremna da se žrtvuje, dok Altin ne oprašta ni belu laž, bez obzira koliko u sebi patila zbog toga. Ali, opet na kraju postoji ta jedna sličnost, a tiče se one prave iskonske ljubavi. One koja nas uči i menja. Koliko god joj se opirale, obe junakinje joj se na kraju prepuštaju, i obe uz pomoć nje, svaka na svoj način postaju najbolja verzija sebe.

Oduševljena sam naslovom i to što odmah asocira na nešto tajnovito i uzbudljivo. Da li se odmah “nametnuo”?

Grimizna šuma je tajnovita, prepuna magije i misterioznih dešavanja. U pitanju je najbitniji deo teritorije Ardala, magijskog sveta sa kojim se naš svet, u ovom slučaju Carstvo graniči, tako da mogu reći da se naslov sam od sebe nametnuo.

Nažalost koliko god svet bio moderan, razlika između prava i položaja žena u odnosu na muškarace je toliko očita, da se može reći i da je opipljiva.

Stvaraš snažne ženske likove u svetu knjiga gde dominiraju muški likovi. Može li se napraviti paralela sa našom stvarnošću?

Može, ali ne u meri u kojoj bih volela. Nažalost koliko god svet bio moderan, razlika između prava i položaja žena u odnosu na muškarace je toliko očita, da se može reći i da je opipljiva. Iako su teška vremena, koja stvaraju jake žene i dalje su veoma izraženi stavovi da su one slabiji pol. Na sve to ženama su kao nikad do sad nametnuti i visoki standardi i očekivanja po pitanju fizičkog izgleda, tako da se pored borbe za ravonopravnost, one moraju boriti i sa tim da se ne vrednuju kao objekti.

Da li su “Senke grimizne šume” roman ili serijal?

U pitanju je serijal u sklopu edicije Bookmate Originals. Prva sezona sadrži 24 epizode, koje je moguće čitati ili slušati svakog ponedeljka na Bookmate servisu.

Nove tehnologije, nove generacije čitalaca, ali neke stvari ostaju uvek privlačne. Šta misliš šta će u tvojim delima uvek biti značajno za pažnju čitalaca?

Glavni lajtmotiv u mojim pričama je ljubav u svim svojim oblicima. Smatram da je ljubav pokretač svega i da iz nje sve proizlazi, bilo dobro, bilo loše. Zato mislim, odnosno, nadam se da će moja dela upravo zbog te univerzalne, neiscrpne priče i načina na koji je predstavljam privlačiti publiku.

Za kraj razgovora: velika preporuka novim čitaocima da se upoznaju sa čudesnim Drininim svetom iz mašte, da putuju uzbudljivim predelima iz naše daleke prošlosti i da ponešto i novo saznaju o verovanjima, mitovima koji su se prenosili usmenim predanjima i zaživeli na stranicama romana “Senke grimizne šume”.

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali iskustvo na web stranici Bookmate Žurnal. Saznajte više ili