Blagodati čitanja za djecu

Dalo bi se raspravljati o primjenjivosti one naveliko korištene uzrečice o djetetu koje čita i čovjeku koji misli, ali bilo bi pogrešno – bez obzira na to što nas životni primjeri uvjere upravo u suprotno i što često ta rečenica izgleda kao izlizana floskula – u potpunosti je otpisati kao veliku neistinu. Ta popularna uzrečica sigurno je utemeljena na brojnim znanstvenim istraživanjima koja u korelaciju dovode čitanje djeci i poticanje djece na čitanje i njihov razvoj.

“Čitanjem raznolikih štiva dijete otkriva vokabularno šarenilo, kao i riječi koje vjerojatno ne bi koristilo ili naišlo na njih u svakodnevnoj upotrebi jezika.”

Mozak djeteta je od najranije dobi kao spužvica koja upija sve oko sebe, stoga od slikovnica sa šarenim oblicima za bebe, preko didaktičkih slikovnica za jasličku dob pa sve do slikovnica i priča s jednostavnijim tekstom, nikad nije prerano za početak čitanja djetetu. Dosljednost, dovoljno danog vremena i čitanje kao zabava potiču dijete na posezanje za knjigom u budućnosti, traženja roditelja da mu čitaju knjige dok naposljetku i samo ne nauči čitati.

Kao što je rečeno, beneficije su mnogobrojne.

Prije svega, tu je izgradnja vokabulara. Slušanjem roditelja kako čitaju ili samostalnim čitanjem dijete konstantno otkriva nove riječi. Bilo da je riječ o knjizi/slikovnici o prijateljstvu, morskim bićima ili pak istraživanju svemira, svaka od njih ima svoj set riječi i rječnik koji koristi. Čitanjem raznolikih štiva dijete otkriva vokabularno šarenilo, kao i riječi koje vjerojatno ne bi koristilo ili naišlo na njih u svakodnevnoj upotrebi jezika. Osim što uči različite riječi i izraze, dijete može razviti poseban interes za neko područje o kojem čita i o njemu dodatno učiti u budućnosti. Osim što uči nove riječi, dijete će svakako lakše naučiti upotrebljavati iste u ispravnom kontekstu i ispravnim rečeničnim konstrukcijama.

“Čitanjem se kod djece potiče i razmišljanje, osobito ako se tijekom čitanja povremeno postavljaju pitanja i potiče promišljanje o pročitanom tekstu.”

Čitanje je za ljudski mozak mnogo kompleksniji zadatak od, primjerice, gledanja televizije jer osnažuje veze i impulse koji se prilikom čitanja prenose i utječe na stvaranje novih sinaptičkih veza. Čitanjem se kod djece potiče i razmišljanje, osobito ako se tijekom čitanja povremeno postavljaju pitanja i potiče promišljanje o pročitanom tekstu. Praćenje priče zahtijeva korištenje pamćenja, koje se postepeno razvija što priče koje dijete čita postaju kompleksnije. Također, usvajanjem novog vokabulara i otkrivanjem novih rečeničnih konstrukcija povećava se mogućnost lakšeg i kreativnijeg pisanog izražavanja. Naravno, ne smijemo zapostaviti dječju maštu koja pod utjecajem različitih priča cvjeta, kao i kreativnost koja se posljedično razvija. Sve od navedenog, uz poboljšanu koncentraciju koja dolazi kao rezultat aktivnog čitanja, bitni su faktori u budućem školovanju djeteta koje ima predispozicije boljeg odgovaranja na izazove koje se postavljaju pred njega.

Mladić je iz obesti polupao sva jaja jednoj ženi koja ga je potom proklela da ne naraste dok god ne nađe lepu Bargaljinu sa tri jabuke koje pevaju. Izvor: Italijanske bajke (Beograd: Narodna knjiga, 1968).

Slušajte

U današnjem užurbanom svijetu naivno je pretpostaviti da djeca nisu izložena raznim izvorima stresa, dok je istina ta, da ga djeca ponekad doživljavaju u istoj mjeri kao i odrasli ljudi. Čitanje prije spavanja izvrstan je način za opuštanje, kako za odrasle tako i za djecu kojima je san od iznimne važnosti za razvoj.

Osim u otkrivanju novih vještina, razvijanja talenata, čitanje može biti utjecajan faktor u izgradnji socijalnih vještina i ličnosti djeteta.

Siromašan mladić je krenuo u svet da traži sreću, usput je učinio dobro delo jednoj starici i kao nagradu dobio čarobni prsten koji ispunjava želje. Izvor: Italijanske bajke (Beograd: Narodna knjiga, 1968).

Slušajte

Svaki proces čitanja je istovremeno i proces učenja. Čitanjem otkrivaju svijet oko sebe, upoznavaju različite dijelove svijeta i kulture, uče o prijateljstvima, obitelji i životnoj svakodnevici koja povremeno može biti i izazovna. Knjiga nas može odvesti bilo gdje: u drugi grad, u drugu zemlju ili čak u alternativni svijet. Čitajući knjigu dijete uči o ljudima, mjestima i događajima koje inače ne bi moglo naučiti. To djeci daje dublje razumijevanje svijeta oko sebe i kultura koje se razlikuju od njihove. Empatija je jedna od esencijalnih socijalnih vještina koju djeca trebaju razviti. Kada se djeca udube u priču, blisko se poistovjećuju s likovima - baš kao što svi to radimo kada čitamo knjigu ili gledamo film - čime se uče razvijanju empatije i promatranja životnih situacija kroz tuđu perspektivu. Naposljetku, djeca mnogo nauče od likova iz njihovih omiljenih priča, koje obiluju scenarijima gdje u različitim situacijama likovi moraju donositi različite odluke i time utjecati na ishod situacije. Kako djeca doživljavaju te odluke utječe sutra na njihove vrijednosti i potencijalne odluke koje će oni morati donijeti.

Avanture mladića neobičnog porekla i neobične sudbine. Izvor: Drvo nasred svijeta (Zagreb: Školska knjiga, 1971).

Slušajte

Uz sve nabrojane blagodati koje čitanje može donijeti u razvoju djeteta, u životu naposljetku ostaje jedna predivna navika - čitanje. Djeca koja su od malih nogu okružena knjigama imaju velike šanse izrasti u ljude koji gaje ljubav prema pisanoj riječi i koja je neizostavan dio njihovih života.

• knjiga