Lektori igraju ključnu ulogu u procesu objavljivanja, obezbeđujući da sav tekst jedne knjige bude bez grešaka. Oni su odgovorni za održavanje integriteta teksta hvatanjem i ispravljanjem grešaka.
U današnjim Pitanjima i odgovorima upoznaćemo vas sa Aleksandrom Bokonjić, lektorom i bibliotekarom. Aleksandra dugi niz godina prevodi knjige, a ujedno radi u jednoj biblioteci.
Kako ste spojili ova dva zanimanja?
Kada sam završila osnovne studije na Filološkom fakultetu u Beogradu, na smeru za komparativnu književnost, nisam zamišljala da ću raditi u biblioteci Medicinskog fakulteta. Sticajem okolnosti došlo je do toga, a s vremenom, uz bibliotekarski posao, počeo je i moj lektorski rad.
“Greške se lako previde, slovne naročito. Najviše se obraća pažnja na strukturu rečenice, da li je svaki padež na svom mestu, a pogrešno slovo ili zarez se lako “ispuste” iz vida.”
Možete li da nabrojite tri najveće stvari u kojima uživate u svom poslu?
Rad sa mladim ljudima, našim studentima, sigurno predstavlja najveće zadovoljstvo. Mnogo ih je prošlo, a i dalje prolazi, kroz našu biblioteku i tako se stvaraju doživotne veze.
Lektorski deo posla je takođe zanimljiv. Za nekoga čiji poziv nema nikakve veze s medicinskim naukama, korigovanje tekstova iz oblasti medicine i stomatologije doneo mi je potpuno nova i različita saznanja. Koliko god hteli ili ne, ipak mnogo toga zapamtite i naučite čitajuči i ispravljajući pravopisne greške.
Posebno uživanje predstavlja i mir koji prati rad u biblioteci. U današnje vreme kada je većina ljudi u stalnoj žurbi i pod velikim stresom, ne mogu da ne budem zahvalna za svoj miran i od velikog stresa oslobođen posao.
Koje su to ključne veštine neophodne da bi jedan lektor mogao uspešno da se izbori sa radom na tekstu jedne knjige?
Osim znanja, strpljenje i koncentracija su ključne veštine. Ljudi pišu svašta i koriste se svim i svačim pri pisanju, pa morate biti veoma pažljivi. Ja lektorišem različite forme, od radova za naučne časopise, do udžbenika, monografija, priručnika… Greške se lako previde, slovne naročito. Najviše se obraća pažnja na strukturu rečenice, da li je svaki padež na svom mestu, a pogrešno slovo ili zarez se lako “ispuste” iz vida.
Postoji li razlika u lektorisanju beletristike, stručne literature i članka za portal?
Sigurno da postoji. Kada lektorišete stručnu literaturu morate ponešto i da znate iz te struke ili da imate koga da pitate. Veoma je važna i dobra saradnja s autorima jer je njihovo stručno znanje neophodno za pronalaženje rešenja kad nešto u tekstu nije jasno.
Kada su u pitanju beletristika i članci za portale, onda imate “gotov” tekst u kom se samo bavite pravopisom.
S obzirom da dosta čitate, možete li nam reći kakvi su tekstovi koje možemo naći u knjigama? Da li su prepuni gramatičkih i pravopisnih grešaka?
Od novije literature čitam isključivo izdanja većih izdavača, zaista se retko nađe neka greška. Portali su potpuno druga priča.
Koje najčešće greške primećujete?
Slovne i interpunkcijske.
Kada ste bili dete da li ste mogli da zamislite da ćete raditi ovaj posao?
Iskreno, ne.
Kako opisujete književnu scenu u regionu? I čija izdanja imaju najmanje grešaka?
Najviše čitam knjige koje se izdaju u Srbiji. Ponuda je dobra, sviđa mi se što se poslednjih godina sve više izdaju knjige mlađih srpskih pisaca. Opet kažem, kod velikih izdavača koje uglavnom čitam, skoro da nema grešaka u tekstovima.
Da li na digitalnim platformama ima više ili manje grešaka u knjigama i mogu li se one češće ispraviti od onih koje se odštampaju?
Na digitalnim platformama zaista ima više grešaka nego u štampanim izdanjima. Ne znam koji je razlog, možda to što se na štampanoj verziji mnogo bolje uočavaju greške nego na ekranu računara. Inače, svaki štampani tekst prolazi kroz više faza provere pre samog štampanja, pa se i šanse za greškama smanjuju. Ja svaki tekst koji lektorišem štampam pre slanja autoru i još jednom sve pregledam u štampanoj verziji. Tako se mogućnost potkradanja greške potpuno eliminiše.
Šta biste rekli mladom čoveku koji bi želeo da se oproba u lekturi?
Rekla bih da osim znanja svakako treba da ima mnogo strpljenja.
Pročitajte i
- Knjige Bookmate preporuka: Smisao života jednog psa Duboko dirljiv i oplemenjujući roman, pun života poput svakog psa
- kolumne Ovo nikako nisam ja: Instagram drama Dorijana Greja Da li su tehnološki napredak i društvene mreže svima omogućili da budu Dorijan Grej svog života?
- Knjige Knjige koje će nam ulepšati Novu 2024. godinu Nova 2024. godina se već opasno zahuktava, a izdavači polako izlaze sa spiskovima izdavačkog plana za ovu godinu. Čitaćemo od autobiografije Britni Spirs do Parsonsa i Nesbea
- Knjige Knjiga za dobro praznično raspoloženje Iako se čini da sjaj novogodišnjih praznika polako nestaje, Božić je na vidiku i knjige koje su mnogi autori napisali inspirisani ovim divnim porodičnim praznikom
- kolumne Čovek po imenu Bakman, za sve uznemirene ljude Pitko, vedro i iskreno Bakman me je u svakoj svojoj knjizi vodio putem upoznavanja suštine i skrivene dobrote kod ljudi
- Knjige Najčitanije i najslušanije knjige na Bookmate servisu u 2023. godini Deca zla Miodraga Majića, Priča završava s nama Colleen Hoover i Uhvati zeca Lane Bastašić su knjige koje ste najviše voleli i čitali u godini koja odlazi